Dronovi korišteni u Ukrajini nagovještavaju dolazak robota-ubica

Stručnjaci kažu da je samo pitanje vremena kada će robote-ubice Rusija ili Ukrajina poslati u borbu, ili će to uraditi obje zemlje.

Ukrajinski vojnici lansiraju bespilotnu letjelicu na ratnoj liniji u sjevernoj regiji Herson u novembru 2022. (EPA)

Razvoj dronova u ratu u Ukrajini ubrzao je dugo očekivani tehnološki trend koji bi uskoro mogao na bojno polje dovesti prve potpuno autonomne borbene robote, čime bi počelo novo doba historije ratovanja, piše u analizi AP.

Što rat u Ukrajini duže traje, veća je vjerovatnoća da će dronovi biti korišteni za identifikaciju, odabir i samostalan napad na ciljeve bez pomoći ljudi, smatraju vojni analitičari, vojni stručnjaci i istraživači vještačke inteligencije (AI).

To bi, kako navodi američka agencija, donijelo duboku revoluciju u vojnoj tehnologiji kao što je bilo uvođenje mitraljeza, prenosi Beta.

Ukrajina već ima poluautonomne bespilotne letjelice i oružje protiv bespilotnih letjelica opremljeno vještačkom inteligencijom.

Rusija, također, tvrdi da posjeduje AI oružje, iako te tvrdnje nisu dokazane.

Nema potvrđenih slučajeva da je Rusija ubacila u borbu robote koji bi potpuno samostalno ubijali.

Mašine brže odlučuju od ljudi

Stručnjaci kažu da je možda samo pitanje vremena kada će ih Rusija ili Ukrajina poslati u borbu, ili će to učiniti obje.

“Mnoge države razvijaju tu tehnologiju”, rekao je Zachary Kallenborn, analitičar inovacija oružja na Univerzitetu George Mason.

“To očigledno nije tako teško.”

Osjećaj neizbježnosti širi se na aktiviste koji su godinama pokušavali zabraniti dronove-ubice, ali sada smatraju da se moraju zadovoljiti pokušajem da spriječe upotrebu takvog oružja u napadu.

Ukrajinski ministar za digitalnu transformaciju Mihail Fedorov slaže se da su potpuno autonomni dronovi-ubice “logičan i neizbježan sljedeći korak” u razvoju oružja.

Rekao je kako Ukrajina ima “mnogo istraživanja i razvoja u tom pravcu”.

“Mislim da je u narednih šest mjeseci veliki potencijal da se to ostvari”, kazao je nedavno Fedorov za AP.

Ukrajinski potpukovnik Jaroslav Hončar, suosnivač neprofitne organizacije za inovacije borbenih dronova Aerorozvidka, rekao je u nedavnom intervjuu nedaleko od fronta da ljudi kao ratni borci jednostavno ne mogu podjednako brzo obrađivati informacije i donositi odluke kao što to mogu mašine.

Ukrajinski vojni lideri trenutno zabranjuju upotrebu potpuno nezavisnog smrtonosnog oružja, ali bi se to moglo promeniti, kazao je on.

Upotreba ‘municije koja čeka’

“Još nismo prešli tu granicu – kažem ‘još’ jer ne znam šta će se desiti”, rekao je Hončar, čija je grupa predvodila inovacije dronova u Ukrajini, pretvarajući jeftine komercijalne dronove u smrtonosno oružje.

Rusija bi mogla dobiti autonomnu vještačku inteligenciju od Irana ili drugdje.

Bespilotne letelice velikog dometa koje eksplodiraju na cilju Shahed-136, koje je isporučio Iran, osakatile su ukrajinske elektrane i terorizirale stanovništvo, ali nisu “posebno pametne”.

Iran ima i druge bespilotne letjelice u arsenalu kojeg razvija i za koje kaže da imaju AI.

Bez velikih problema Ukrajina bi mogla učiniti svoje poluautonomne naoružane bespilotne letjelice potpuno nezavisnim da bi bolje odoljele ometanju na vojnom polju, kažu njihovi zapadni proizvođači.

Te bespilotne letjelice su i Switchblade 600, proizvedene u SAD-u, i poljski Warmate, za koje je za sada potrebno da čovjek bira mete uz pomoć videoprenosa sa kamera drona; zatim AI završava posao.

Bespilotne letjelice, tehnički poznate kao “municija koja čeka”, mogu lebdjeti nekoliko minuta iznad mete, čekajući priliku da postignu pun pogodak.

Iskustva iz libijskog rata 2020.

Agencija AP je pitala ministarstva odbrane Ukrajine i Rusije da li su u napadu koristili autonomno oružje i da li bi pristali da ga ne koriste ako se i druga strana složi s tim.

Nijedno ministarstvo nije odgovorilo.

Ali, ako bi bilo koja od tih dvije strane i krene u napad s punim spsobnostima AI-ja, to možda ne bio prvi put.

U prošlogodišnjem izvještaju Ujedinjenih naroda, bez definitivnog zaključka, sugerira se da su roboti-ubice debitirali još u libijskom građanskom ratu 2020. godine, kada su bespilotne letjelice “Kargu-2” turske proizvodnje u potpuno automatskom režimu ubile neodređeni broj boraca.

Glasnogovornik STM-a, proizvođača ove letjelice, rekao je da je izvještaj UN-a zasnovan na “spekulativnim, neprovjerenim” informacijama i da ga “ne treba shvatati ozbiljno”.

Za AP je kaza da “Kargu-2” ne može napastie metu dok mu operater ne kaže da to uradi.

Potpuno autonomna vještačka inteligencija već pomaže u odbrani Ukrajine.

Fortem Technologies, sa sjedištem u Utahu, SAD, isporučio je ukrajinskoj vojsci sisteme za lov na bespilotne letjelice koji kombiniraju male radare i bespilotne letjelice, oba pokretana vještačkom inteligencijom.

Kineski bespilotni naoružani helikopter

Radari su dizajnirani da identificiraju neprijateljske bespilotne letjelice, koje druge bespilotne letjelice zatim onesposobljavaju ispaljivanjem mreža na njih – sve bez ljudske pomoći.

Broj dronova s vještačkom inteligencijom nastavlja rasti.

Izrael ih izvozi desetljećima; njegov Harpy, koji uništava radare, može lebdjeti iznad protuavionskog radara do devet sati čekajući ih da prorade.

Drugi primjeri je kineski bespilotni naoružani helikopter Blowfish-3.

Rusija je radila na nuklearnom podvodnom dronu s vještačkom inteligencijom pod nazivom Posejdon.

Nizozemci upravo testiraju kopnenog robota s mitraljezom kalibra 0,50.

Napor da se postave međunarodna pravila za vojne bespilotne letjelice do sada je bio bezuspješan.

Devet godina neformalni pregovori UN-a u Ženevi su malo napredovali, a velike sile, uključujući SAD i Rusiju, protivile su se zabrani.

Posljednja sjednica, održana u decembru, završena je bez zakazivanja naredne.

‘Možete ga natjerati da ubije hiljadu ljudi’

Kreatori politike u Washingtonu kažu da neće pristati na zabranu, jer se ne može vjerovati rivalima koji razvijaju dronove da će ih koristiti na etički način.

Toby Walsh, australski profesor koji vodi kampanju protiv robota-ubica, nada se da će postići konsenzus o nekim ograničenjima, uključujući zabranu sistema koji koriste prepoznavanje lica i druge podatke za identifikaciju ili napad na pojedince ili pojedine kategorije ljudi.

“Ako ne budemo oprezni, roboti-ubice će se širiti mnogo lakše od nuklearnog oružja”, rekao je Walsh, autor knjige Mašine koje se loše ponašaju (Machines Behaving Badly).

“Ako možete natjerati robota da ubije jednu osobu, možete ga natjerati da ubije hiljadu”, upozorio je on.

Izvor: Agencije