Kanada: Za Ukrajinu 20.000 komada artiljerijske municije
Kanada je kupila za Ukrajinu 20.000 komada artiljerijske municije po NATO standardima kako bi podržala ukrajinsku odbranu od ruske invazije.
- Ruske snage u istočnoj regiji Donbasa nastavljaju napade i pokušavaju u potpunosti osvojiti pokrajinu Lugansk
- Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da njegova zemlja još uvijek nema potrebno oružje za borbu u Donbasu
- Ofanziva ruske vojske na Ukrajinu svjesno se usporava kako bi bila omogućena evakuacija civila, izjavio je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu
- Volodimir Zelenski je izjavio kako je Kijev spreman na razmjenu zatvorenika s Rusijom i pozvao saveznike da dodatno pritisnu Moskvu
- Zapad mora ponuditi nešto novo za obnavljanje odnosa s Rusijom, rekao je Sergej Lavrov
U nastavku više informacija o ratu u Ukrajini:
Mađarska neće podržati novi paket sankcija EU Rusiji
Premijer Mađarske Viktor Orban uputio je pismo predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu kako se ne bi razmatrao šesti paket sankcija koji je Evropska komisija pripremila za Rusiju.
Kako je saopćio Bertalan Havasi, generalni sekretar Press službe pri uredu premijera, Orban je pisao Michelu povodom šestog paketa sankcija kojeg je Evropska unija (EU) pripremila protiv Rusije zbog napada na Ukrajinu.
Orban je u pismu naveo kako je cijena goriva povećana za 55 do 60 posto i dosegla vrhunac u posljednjih 40 godina, te da bi ukoliko sankcije stupe na snagu, izazvalo ozbiljnu krizu u Mađarskoj, a zemlju dovelo u opasnost kada je u pitanju energetska sigurnost.
Podsjetio je kako je Mađarska 2010. godine više od 90 posto potreba za naftom zadovoljavala iz Rusije, a uprkos koracima poduzetim u posljednjih 12 godina i danas više od 64 posto potreba za naftom zadovoljava iz Rusije.
Orban je o zabrani uvoza nafte iz Rusije kazao kako su prijedlozi koje je EU ponudila nedovoljni te da EU njegovoj zemlji treba pružiti dodatnu podršku za investicije u oblastima infrastrukture i tehnologije.
Dodao je kako je vlada dosad podržala sve prijedloge sankcija protiv Rusije koje je EU ponudila, ali da neće prihvatiti novi paket sankcija za koji je planirano da Evropskom vijeću bude ponuđen 30. i 31. maja.
Kanada: Za Ukrajinu 20.000 komada artiljerijske municije
Kanada je kupila za Ukrajinu 20.000 komada artiljerijske municije po NATO standardima kako bi podržala ukrajinsku odbranu od ruske invazije, izjavila je danas kanadska ministarka odbrane Anita Anand.
Municija je kupljena od SAD-a za oko 98 miliona kanadskih dolara (76,32 miliona američkih dolara) i uskoro će biti isporučena Ukrajini, prenosi Reuters.
Tokom virtuelnog sastanka sa saveznicima u cilju koordinacije procesa naoružavanja Ukrajine održanog u ponedeljak, američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je da je oko 20 zemalja najavilo nove pakete bezbjednosne pomoći Ukrajini.
Nema zajedničkog zaduživanja EU za obnovu Ukrajine
Ne bi trebalo biti zajedničkog zaduživanja za financiranje poslijeratne obnove Ukrajine, rekao je u utorak u Bruxellesu njemački ministar financija Christian Lindner na sastanku s kolegama iz Evropske unije.
Prošle sedmice predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila je planove za dugoročnu obnovu Ukrajine izrađenog po modelu Evropskog plana oporavka nakon pandemije COVID-19.
U 2020. godini 27 članica Unije dogovorilo se da će zajedničkim zaduživanjem uzeti zajmove s niskim kamatnim stopama iz kojih će financirati ekonomski oporavak bloka nakon pandemije.
Lindner je u utorak isključio takav pristup na sastanku u Bruxellesu gdje se razgovara o ekonomskim posljedicama ruske invazije na Ukrajinu.
“Za Njemačku, moram jasno reći. Zajam poput Next Generation EU ne dolazi u obzir”, rekao je Lindner nakon sastanka.
Njemački ministar financija ipak je otvoren za razgovore o zaduživanju kako bi se Ukrajini zajamčili zajmovi na individualnoj osnovi s državama članicama EU-a.
Von der Leyen je predstavila plan kratkoročne pomoći Ukrajini paketom od 9 milijarda eura.
Rusija zabranila ulazak u zemlju za 154 britanska poslanika
Rusija je uvela sankcije za 154 člana britanskog Doma lordova, gornjeg doma parlamenta, i zabranila im ulazak u zemlju, saopštilo je danas rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Kako je objasnilo u saopštenju, ovaj potez je odgovor na odluku britanske vlade da stavi na crnu listu skoro sve članove ruskog Savjeta federacije, godnjeg doma Federalne skupštine Ruske Federacije, prenosi TAS S.
“Sankcije na ličnom nivou uvedene su na osnovu principa reciprociteta za 154 člana britanskog parlamenta Doma lordova. Rad na proširenju ruske crne liste će se nastaviti”; poručilo je rusko ministarstvo.
EU ukida uvozne carine na ukrajinsku robu
Evropska unija (EU) će ukinuti sve uvozne carine na ukrajinsku robu na godinu dana, navodi se u odluci usvojenoj u utorak.
Saopšteno je da je Vijeće Evropske unije, koje predstavlja zemlje članice usvojilo danas uredbu koja dopušta privremenu liberalizaciju trgovine i druge trgovinske ustupke u vezi s određenim ukrajinskim proizvodima.
Prema odluci EU više neće uvoditi nikakve uvozne carine na ukrajinsku robu u periodu od godinu dana, uključujući industrijske i poljoprivredne proizvode.
Ovom odlukom EU želi da podrži ukrajinsku ekonomiju i riješi globalnu nesigurnost hrane.
Evropski parlament je prošle sedmice odobrio potez liberalizacije trgovine.
Kijev: Pronađeno 200 tijela u ruševinama zgrade u Mariupolju
Ukrajinske vlasti saopštile su danas da su radnici koji su kopali po ruševinama stambene zgrade u Marijupolju pronašli 200 tela u podrumu.
Tela su bila u stanju raspadanja, rekao je savetnik gradonačelnika Marijupolja Petro Andrjuščenko.
Za sada nije jasno kada su tela otkrivena, napominje AP.
Kuleba: Ukrajini treba više oružja za bitku u Donbasu
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da njegova zemlja još uvijek nema potrebno oružje te da je “ruska ofanziva u Donbasu nemilosrdna borba”.
“Pozivam partnere da ubrzaju opskrbu oružjem i municijom, pogotovo MLRS-om (sistemima za lansiranje raketa), dugodometnom artiljerijom…”, napisao je Kuleba na Twitteru.
Too early to conclude that Ukraine already has all the arms it needs. Russian offensive in the Donbas is a ruthless battle, the largest one on European soil since WWII. I urge partners to speed up deliveries of weapons and ammunition, especially MLRS, long-range artillery, APCs.
— Dmytro Kuleba (@DmytroKuleba) May 24, 2022
EU izdvojila još pola milijarde eura za naoružanje Ukrajini
Poslije usvajanja tri tranše od ukupno 1,5 milijardi eura, Vijeće EU odobrio je i dodatnih 500 miliona eura koji će biti izdvojeni iz Evropskog mirovnog fonda u cilju podrške ukrajinskim oružanim snagama.
U EU navode da će se novim paketom osigurati vojna podrška u skladu sa trenutnim prioritetima koje je izrazila ukrajinska vlada.
”Sa ovih 500 miliona eura, EU je izdvojila ukupno dvije milijarde eura za podršku isporuke vojne opreme od strane zemalja članica EU ukrajinskim oružanim snagama. Ova podrška je samo jedan dio evropskih napora da se pomogne Ukrajini da se odbrani. To smo radili od početka rata i nastavit ćemo do kraja”, izjavio je šef diplomatije EU Joseph Borrell.
U Vijeću EU navode da će se novim paketom pomoći izdvojiti 490 miliona eura za vojnu opremu u obliku smrtonosnog naoružanja za odbrambene svrhe, dok će preostalih 10 miliona eura biti namijenjeno za osiguravanje opreme i zaliha, kao što su lična zaštitna oprema, kompleti prve pomoći i gorivo.
Šojgu: Svjesno usporavamo operaciju radi evakuacije civila
Ofanziva ruske vojske na Ukrajinu svjesno se usporava kako bi bila omogućena evakuacija civila, izjavio je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.
“Kako bi stanovnici napustili opkoljena naselja, proglašavaju se režimi tišine i otvaraju humanitarni koridori. Naravno, to usporava tempo ofanzive, ali to se radi svjesno kako bi bile izbjegnute civilne žrtve”, rekao je Šojgu na sastanku Vijeća ministara odbrane Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti, prenosi RIA Novosti.
Istakao je da će Rusija nastaviti specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini dok svi zadaci ne budu ispunjeni, uprkos velikoj pomoći Zapada Kijevu i sankcijama kojima je izložena.
Nastavljaju se žestoke borbe na istoku Ukrajine
Ruske snage u istočnoj regiji Donbasa nastavljaju napade i pokušavaju u potpunosti osvojiti pokrajinu Lugansk, rekli su ukrajinski izvori.
“Neprijatelj ne prestaje napadati”, objavio je glavni štab ukrajinske vojske. Trenutno pokušavaju opoliti strateški važne gradove Sjeverodonjeck i Lisičansk.
Istovremeno, ruske oružane snage pretrpjele su iznimno velike gubitke pokraj Sjeverodonjecka, stoji u saopćenju. Ovu informaciju nije bilo moguće provjeriti.
Žestoke borbe nastavile su se i oko grada Bahmuta u Donjecku, koji zajedno s Luganskom čini pokrajinu Donbas.
Tri mjeseca nakon početka rata, ruska vojska usredotočena je uglavnom na napade na istoku zemlje. Nakon nedavnog pada lučkog grada Mariupolja prije nekoliko dana, Ukrajina sada strahuje od jačanja ruskih ofanziva na tom području.
‘Time’ uvrstio Zelenskog na listu najutjecajnijih ljudi
Magazin Time uvrstio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na listu 100 najutjecajnijih ljudi u 2022. godini.
“Ukrajinski narod u predsjedniku Zelenskom ima vođu vrijednog njihove hrabrosti i otpornosti“, napisao je američki predsjednik Joe Biden.
Načelnik Generalštaba ukrajinske vojske Valerij Zalužni također se našao na popisu, kao i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je prije tri mjeseca naredio invaziju na susjednu Ukrajinu.
“Spektar drugačijih utjecaja nikad nije bio očitiji nego što je u ovom popisu #TIME100, na kojem su se našli Putin… i Zelenski”, objavio je na Twitteru glavni urednik Timea Edward Felsenthal.
“Diktator, koji stoji iza nemilosrdnog rata, i ukrajinski predsjednik, koji je rijetka herojska figura u ovom vremenu podjela.”
Time objavljuje godišnji popis najutjecajnijih ljudi od 1999. godine
Habeck: EU za nekoliko dana dogovara embargo na rusku naftu
Evropska unija će vjerovatno dogovoriti embargo na uvoz ruske nafte “u roku od nekoliko dana”, izjavio je njemački ministar ekonomije Robert Habeck.
Za njemačke medije je rekao kako embargo neće automatski oslabiti Kremlj, jer mu rastuće cijene omogućavaju da ostvari veći prihod od prodaje manje količine nafte, prenosi Reuters.
Stoga je jedna od mogućnosti bila da se više ne plaća bilo koja cijena nafte, već da se dogovori o gornjim granicama, kazao je Habeck.
Kijev spreman na razmjenu zarobljenika sa Rusijom
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je Kijev spreman na razmjenu zatvorenika s Rusijom “već sutra” i pozvao njegove saveznike da dodatno pritisnu Moskvu.
“Razmjena ljudi je humanitarno pitanje, ali i politička odluka, koja zavisi od podrške brojnih zemalja”, kazao je on putem videolinka prisutnima na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, prenosi Reuters.
Naglasio je da je važno “pritisnuti” Moskvu politički na bilo kojem nivou, kroz zatvaranje poslovanja jakih kompanija, ali i kroz naftni embargo.
“Kroz te prijetnje treba intenzivirati razmjenu: ruski vojnici za naše ljude. Nama nisu potrebni ruski vojnici, već naši. Spremni smo za razmjenu, ako može i sutra”, kazao je Zelenski.
Rekao je da je Ukrajina uključila Ujedinjene narode, Švicarsku, Izrael i “mnoge, mnoge države” u priču o razmjeni, ali proces je, prema njegovim riječima, veoma kompliciran.
Zelenski je dodao da je nekoliko hiljada ljudi u zatočeništvu nakon što je ruska vojska osvojila luku Mariupolj.
Proruski zvaničnici planiraju uspostavu vojne baze u Hersonu
Samoprozvane vlasti Hersona koje podržava Rusija planiraju uspostaviti rusku vojnu bazu u regiji kako bi “garantirale sigurnost”.
“Ruska vojska je postala garant mira i sigurnosti u našoj regiji”, rekao je Kiril Stremusov, prenosi agencija RIA.
Rusija tvrdi da ukrajinske snage napadaju tu regiju iz pravca lučkog grada Mikolajeva te da je ukrajinska Vlada prestala isplaćivati penzije stanovnicima Hersona.
Rusi su ranije rekli da planiraju tu regiju pripojiti Rusiji.
Stremusov je kazao da će “ruski jezik postati državni jezik u Hersonu, pored ukrajinskog”, dodavši da će se nastava u školama i na fakultetima biti na ruskom jeziku.
Blinken: Putin pokušava da “izbriše ukrajinski identitet”
“Dio rata Vladimira Putina je pokušaj da izbriše ukrajinski identitet”, izjavio je američki državni sekretar Antony Blinken, dodavši da se “ukrajinski identitet snažno manifestira kroz kulturu”.
“Vibracija te kulture, snaga tog identiteta, još jednom jasno ukazuje na to da Putinov rat neće uspjeti”, rekao je on u videu objavljenom na Twitteru.
Ukrajinski sud naredio hapšenje Janukoviča
Ukrajinski sud naredio je hapšenje u odsutnosti nekadašnjeg predsjednika Viktora Janukoviča, optuživši ga za izdaju.
Janukovič je od februara 2010. do februara 2014. godine obnašao dužnost ukrajinskog predsjednika, nakon čega je prebjegao u Rusiju, s kojom je blisko sarađivao i u vrijeme dok je bio prvi čovjek Ukrajine.
Već ranije je Janukovič osuđen na 13 godina zatvorske kazne zbog izdaje, a sve zbog bliske saradnje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, od kojeg je tražio da ruska vojska i policija uspostave red u Ukrajini.
Ovaj put je optužen za izdaju zbog sporazuma kojeg je potpisao 2010. godine, a koji se odnosio na produženje ruske kontrole nad Krimom.
Taj je sporazum, poznat kao Harkovski pakt, omogućio Rusiji da zadrži svoju Crnomorsku flotu u krimskoj luci Sevastopolju.
Upravo je Crnomorska flota ostvarila jedan dio ruske invazije na Ukrajinu.
Lavrov: Zapad mora ponuditi nešto novo za obnavljanje odnosa
“Rusija će razmisliti i odlučiti treba li joj obnavljanje odnosa sa Zapadom“, izjavio je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova.
“Zapad, kao prvo, mora prihvatiti da Rusija postoji. Rusija nije nestala i uvjeren sam kako će svake godine biti sve jača. Isto tako, Zapad mora ponuditi nešto novo u vidu obnavljanja odnosa. Kada se to dogodi, onda će Rusija razmisliti o svemu“, rekao je on te se osvrnuo na trenutnu situaciju u svojoj zemlji uslijed svih sankcija s kojima je Rusija suočena, prenosi Reuters.
“Rusija se mora pod hitno naučiti da ne ovisi o Zapadu. Moramo se osloniti na sebe, ali i na one zemlje koje su se u ovo vrijeme pokazale hrabrima i koje ne plešu kako drugi sviraju. Sada, kada je Zapad postao diktator, naša ekonomska veza, naprimjer s Kinom, će biti sve jača. I ta će povezanost samo rasti“, dodao je Lavrov.