NATO će pojačati hemijsku i nuklearnu odbranu Ukrajine
Šef NATO-a kaže da će dodatna pomoć Ukrajini vjerovatno uključivati opremu za borbu protiv hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji.

Čelnici NATO-a spremaju se na dogovor o stacioniranju dodatnih snaga u istočnoj Evropi kako bi odvratili Rusiju od invazije na bilo kojeg člana iz njihovih redova i slanju opreme Ukrajini za borbu protiv hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji, rekao je najviši dužnosnik Alijanse.
Govoreći uoči samita u Briselu, u čijem je fokusu rat u Ukrajini, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će čelnici NATO-a vjerovatno pristati poslati dodatnu pomoć Ukrajini, uključujući opremu koja će toj zemlji pomoći da se odbrani od hemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje.
“Svaka upotreba hemijskog oružja u potpunosti bi promijenila prirodu sukoba. To bi bilo očito kršenje međunarodnog prava i imalo bi dalekosežne posljedice”, rekao je Stoltenberg.
Odbio je reći hoće li takav napad biti crvena linija koja bi mogla uvući NATO u rat.
🔴 LIVE SOON (14:00 CET)
Press conference ahead of tomorrow's extraordinary Summit of #NATO Heads of State and Government #NATOSummit
📍 @NATO HQ, Brussels https://t.co/stSKceZyrl
— Jens Stoltenberg (@jensstoltenberg) March 23, 2022
“Očekujem da će se čelnici složiti o jačanju položaja NATO-a u svim domenama, uz velika povećanja u istočnom dijelu saveza – na kopnu, u zraku i na moru”, dodao je Stoltenberg.
Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je vojnike u Ukrajinu u, kako je rekao, “specijalnoj vojnoj operaciji” za demilitarizaciju i “denacizaciju” zemlje. Ukrajina i Zapad kažu da je Putin pokrenuo ničim izazvan agresivni rat.
‘Sve dok je potrebno’
NATO trenutno ima oko 40.000 vojnika iz nekoliko zemalja pod svojim zapovjedništvom, što je broj gotovo deset puta veći nego prije nekoliko mjeseci, kažu vojni zapovjednici.
Alijansa također ima 140 ratnih brodova na moru i 130 aviona u stanju pripravnosti. Ruski postupci, rekao je Stoltenberg, postali su “nova normalnost za našu sigurnost i NATO mora na tu novu stvarnost mora odgovoriti”.
Šef NATO-a rekao je da će snage ostati tu “koliko god je potrebno”.
Dio nove stvarnosti odnosi se i na Putinove prikrivene prijetnje o mogućoj upotrebi nuklearnog oružja.
Američki predsjednik Joe Biden sudjelovat će na sastanku NATO-a u četvrtak, kao i na samitima Evropske unije i Grupe-7.
Kao organizacija, NATO ne isporučuje oružje Ukrajini. Cilj joj je odbraniti vlastite članove od potencijalnog ruskog napada.
Alijansa, u čijem je sastavu 30 nacija, odbija poslati vojnike u Ukrajinu, za borbu ili održavanje mira, i kaže da neće rasporediti avione za zaštitu civila ili policije u bilo kojoj zoni zabrane letova.
Međutim, zemlje članice šalju oružje i drugu pomoć, pojedinačno ili u grupama.
Pozivi Kini da osudi rat
Najveća svjetska sigurnosna organizacija želi izbjeći uvlačenje u rat s nuklearnom silom Rusijom. No, Stoltenberg kaže da, osim što izaziva pustoš u Ukrajini, “svaka upotreba hemijskog ili biološkog oružja također može imati strašne posljedice za zemlje saveznice NATO-a”.
Također je pozvao Kinu da osudi rusku invaziju na Ukrajinu i da odbije pružanje “materijalne podrške” Moskvi.
Kina nije osudila rusku invaziju, iako je izrazila zabrinutost zbog rata. Kineski zamjenik ministra vanjskih poslova Le Yucheng rekao je u subotu da su zapadne sankcije Rusiji “pretjerane”.
“Kina je dala Rusiji političku podršku, između ostalog, i kroz širenje očitih laži i dezinformacija. Saveznici su također zabrinuti da bi Kina mogla dati i materijalnu podršku ruskoj invaziji”, rekao je Stoltenberg.