Ruske prijetnje oživjele stare nuklearne strahove u Evropi

Dva sprata ispod moderne željezare u sjevernom predgrađu Varšave nalazi se nedotaknuta relikvija Hladnog rata – sklonište sa gas maskama, prvom pomoći, nosilima i drugim stvarima namijenjenim da pripadnici civilne zaštite prežive i vode spasilačke operacije u slučaju nuklearnog napada ili druge katastrofe.

Mapa Evrope na zidu još uvijek pokazuju Sovjetski savez, bez nezavisne Ukrajine. Stare čizme i jakne odaju miris vlage.

Na vojnoj telefonskoj govornici stoji upozorenje: “Pažnja, vaš neprijatelj sluša.”

Sve do sada, niko nije ozbiljno pomislio da bi sobe napravljene 50-tih, koje je željezara ArcelorMittal Warszawa zadržala kao “historijski kuriozitet”, opet mogle biti korištene kao sklonište. Međutim, sa ruskom invazijom na Ukrajinu, granatiranjem oko nuklearne elektrane i sa stalnim ruskim prijetnjama o korištenju nuklearnog oružja, poljska vlada je naredila inventuru 62.000 skloništa u zemlji.

Rat je izazvao strah širom Evrope, a ovo se pogotovo osjetilo u zemljama kao što su Poljska i Rumunija, koje graniče sa Ukrajinom i koje bi bile na udaru u slučaju nuklearne katastrofe.

Nakon naredbe poljske vlade, vatrogasci su posjetili sklonište ispod željezare. Gradski zvaničnici su rekli da bi metro i druga podzemna skloništa mogli primiti oko 1.8 miliona stanovnika u slučaju napada konvencionalnim oružjem.

Uslijed borbi oko nuklearne elektrane Zaporožje u Ukrajini, Poljska je također napravila plan da se lokalne vatrogasne stanice opskrbe tabletama joda, koje bi onda mogle to podijeliti stanovnicima. U Evropi su ove tablete postale tražene, a finska vlada je pozvala same građane da ih kupe.

Titov bunker u Konjicu

Tokom Hladnog rata postojale su stotine hiljada skloništa u Evropi. Neka su izgrađena još tokom Drugog svjetskog rata, dok su druga napravljena zbog naredbi komunističkih vlasti da većina zgrada i postrojenja moraju imati skloništa.

Finska, koja graniči sa Rusijom, svoja skloništa redovno održava, a neka od njih su napravljena da mogu izdržati detonaciju nuklearne bombe od 100 kilotona.

Neke zemlje su nakon pada Sovjetskog saveza skloništa pretvorile u muzeje, podsjetnike neke ranije ere nuklearnih strahova.

Atomska skloništa su bila ključna u bivšoj Jugoslaviji kao dio doktrine o spremnosti na nuklearni napad.

Najpoznatije se nalazi u brdovitim dijelovima, 60 kilometara od Sarajeva, u Bosni i Hercegovini. Radi se ogromnoj podzemnoj utvrdi izgrađenoj da zaštiti vojne i političke lidere. Za njeno postojanje tada su znali samo jugoslavenski predsjednik Tito, četiri generala i nekoliko vojnika koji su ga čuvali, a danas je bunker u Konjicu moderna umjetnička galerija.

“Sa vojno-političkog i geopolitičkog aspekta, globalna atmosfera sada je nažalost veoma slična onome što je bilo tokom Hladnog rata, opterećena također veoma teškim osjećajem nadolazećeg rata”, kaže Selma Hadžihuseinović, predstavnica vladinog tijela koje upravlja bunkerom.

Dodaje da bi bunker mogao biti vraćen u prvobitnu namjenu u slučaju novog rata, ali budući da je nuklearno oružje postalo moćnije ne bi bilo “korisno kao što je zamišljeno kada je građeno”.

Metro kao sklonište

U Rumuniji, ogromni bivši rudnik soli, Salina Turda, nova turistička atrakcija, je na vladinoj listi potencijalnih skloništa.

Mnogi ljudi prolaze pored skloništa svaki dan a da ne to ne znaju dok se voze metroima u gradovima kao što su Varšava, Prag ili Budimpešta.

“Mjerili smo koliko ljudi može stati u vozove svom dužinom metroa, u stanicama metroa i drugim podzemnim prostorima. Ima dovoljno mjesta za sve stanovnike”, kaže Michal Domaradzki, direktor kriznog menadžmenta za grad Varšavu.

Attila Gulyas, predsjednik sindikata radnika prevoza u Budimpešti, uključen je u redovne vježbe u gradskom metrou. Obučen je da pruži sklonište hiljadama ljudi kao šef stanice Astoria.

“Sistem je još uvijek tu danas, radi savršeno. Može se pokrenuti u bilo kojoj vanrednoj situaciji. Do 220.000 ljudi može biti zaštićeno u sistemu skloništa u tunelima metroa na linijama 2 i 3”, kaže.

Međutim, zbog energetske krize za mnoge je glavna briga kako preživjeti zimu.

Sorin Ionita iz Foruma eksperata u Bukureštu, u Rumuniji, kaže da mnogi smatraju da je ruski nuklearni napad nemoguć jer “neće donijeti veliku vojnu prednost Rusima”.

Ipak, samo nekoliko dana nakon ruske invazije, Česi su kupili tablete joda zbog straha od radioaktivnog zračenja. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi u slučaju napada nuklearnim oružjem takve tablete bili beskorisne.