Francuska predsjedava Evropskom unijom

S prvim danom 2022. godine Francuska je od Slovenije preuzela rotirajuće predsjedništvo Vijećem Evropske unije, koje će biti obilježeno predizbornom kampanjom za predsjedničke izbore u aprilu i parlamentarne u junu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji još nije objavio kandidaturu za drugi predsjednički mandat, ali se očekuje da će to uskoro učiniti, brani se od optužbi protukandidata da će predsjedavanje koristiti u predizborne svrhe, prenosi Hina.

Argument mu je taj da on nije birao kalendar i redoslijed rotirajućih predsjedništava.

Zbog izbora će glavnina događaja u Francuskoj vezana uz predsjedavanje biti u prva tri mjeseca kako ih se ne bi koristilo u predizborne svrhe, što je po francuskom zakonu zabranjeno.

Počinje novi predsjednički trio

Francuskoj, jednoj od šest utemeljiteljica EU-a, ovo je 13. predsjedništvo, a zadnji je put predsjedavala u drugoj polovici 2008. godine.

S francuskim predsjedavanjem počinje i novi predsjednički trio, koji čine Češka, koja će predsjedavati u drugoj polovici godine, i Švedska, u prvoj polovici sljedeće godine.

Predsjednički trio uveden je sporazumom iz Lisabona kako bi se osigurao kontinuitet rada u Vijeću EU-a.

Trio određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u idućih 18 mjeseci.

“Oporavak, snaga, pripadnost”, slogan je koji je Francuska izabrala za polugodišnje vođenje Unije.

Suverenost Evrope ključna formula francuskog predsjedavanja i koju Macron stalno ponavlja još od govora na Sorbonni 2017. godine.

“Ako bih u jednoj rečenici trebao sažeti cilj ovog predsjedavanja, rekao bih da moramo preći iz Evrope saradnje unutar naših granica u moćnu Evropu u svijetu, potpuno suverenu, slobodnu da bira svoj put i gospodari svojom sudbinom”, kazao je on na konferenciji za novinare 9. decembra, na kojoj je predstavio prioritete predsjedavanja.

Reforma šengenske pravne stečevine

Za Macrona suverena Evropa prije svega znači sposobnost upravljanja svojim granicama.

Zaštita granica je nužan uvjet za sigurnost Evropljana, za suočavanje s migrantskim izazovom i za izbjegavanje situacija poput hibridnog napada Bjelorusije, koja je sa Bliskog istoka dovela hiljade migranata i uputila na granice Unije.

Stoga je reforma šengenske pravne stečevine jedan je od ključnih prioriteta predstojećeg francuskog predsjedavanja.

Francuzi žele da reforma Schengena i proces odlučivanja o ulasku Hrvatske teku paralelno i žele to dovršiti tokom svoga predsjedavanja.

Pariz želi postići dogovor o reformi šengenskog zakonika u sljedećih šest mjeseci, što nije nerealno, budući da se ne traži jednoglasnost, nego se odlučuje kvalificiranom većinom u Vijeću EU-a i običnom većinom u Evropskom parlamentu, što bitno smanjuje mogućnost blokade.

Francuzi se, između ostalog, zauzimaju za uspostavu posebnog tijela koje bi činili ministri unutrašnjih poslova i koordinirali bi upravljanje šengenskim prostorom, nešto slično euroskupini, forumu koji okuplja ministre finansija zemalja eurozone i koordinira upravljanje pitanjima koje nameće zajednička valuta.

Konferencija o Zapadnom Balkanu

Francuska će, u kontekstu zaštite evropskih granica, pokušati pomaknuti sa mrtve tačke pregovore o novom migracijskom paktu, o kojem se već godinama bezuspješno raspravlja.

Drugi element suverene Evrope je odbrambena politika.

Na samitu EU-a u martu trebao bi biti usvojen strateški kompas, dokument s kojim EU želi povećati stratešku autonomiju u području odbrane i sigurnosti, sposobnost i spremnost za djelovanje te za jačanje otpornosti.

Macron kaže da EU treba definirati i zajednički provesti analizu prijetnji s kojima se suočava, da treba biti ambicioznija u odbrambenoj industriji i organizirati zajedničke vježbe.

Treći ključni element suverene Evrope po Macronu je stabilnost i prosperitet neposrednog susjedstva.

U tom kontekstu Macron je najavio da će u junu biti organizirana konferencija o Zapadnom Balkanu, “koji je više od susjeda, jer se nalazi u srcu Evrope”.

Afrika drugi neposredni susjed

“Mi danas imamo posebnu odgovornost prema Zapadnom Balkanu. Tamo se moramo ponovo angažirati, investirati, kako bismo potaknuli ekonomsku integraciju regije, poticali razmjenu među ljudima i kako bismo se borili protiv upletanja, manipulacija što čini nekoliko regionalnih sila koje preko Balkana žele destabilizirati Evropu”, kazao je Macron.

“Vjerujem da taj posao, koji je politički i ekonomski, predstavlja istinsku suverenističku agendu za našu Evropu, jer nećemo moći graditi mirnu Evropu u sljedećih 50 godina ako Zapadni Balkan ostavimo tamo gdje je danas”, rekao je.

Afrički kontinent je drugi neposredni susjed koji će biti prioritet francuskog predsjedavanja.

U februaru u Briselu bit će organiziran samit država članica i institucija EU-a s Afričkom unijom, s ciljem da se odnosi s tim kontinentom postave na nove temelje.

Novi model ekonomskog rasta

Jedan od glavnih francuskih prioriteta bit će iznalaženje novog evropskog modela ekonomskog rasta, koji će odrediti kakva će Evropa biti na kraju ovoga desetljeća.

To bi trebalo značiti sposobnost EU-a da proizvodi, stvarat bogatstvo i vrhunske inovacije, stvara nova radna mjesta i nove industrijske sektore, poput vodika, baterija, poluvodiča.

U martu će u Francuskoj biti organiziran vanredni samit posvećen privredi i definiranju novog modela ekonomskog rasta za ovo desetljeće.

Macron je najavio da će se francusko predsjedavanje baviti i pitanjem vrijednosti, u što uključuje vladavinu prava.