The Economist: Velike i trajne strateške posljedice sporazuma Akus

Ovaj sporazum je, po obimu i posljedicama, sličan je drugim istaknutim povijesnim događajima poput pada Berlinskog zida 1989. godine, posjete američkog predsjednika Richarda Nixona Kini 1972.

Za SAD, sporazum je najdramatičniji korak koji je do sada napravljen u odlučnosti da se suoče s onim što vide kao rastuću prijetnju Kine (Reuters)

Sporazum, što se tiče Londona, oslikava promjenu njegove uloge u svijetu i u savršenom je skladu s njegovim naporima nakon Brexita za promoviranje “Globalne Britanije”.

Britanski magazin The Economist navodi da je trilateralni sporazum o odbrani potpisan prošle sedmice između Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Australije i Velike Britanije, poznat kao sporazum Aukus, jedna od rijetkih prilika koje su dovele do dubokog strateškog pomaka u svjetskoj geopolitici.

Ovaj sporazum je, po obimu i posljedicama, sličan drugim istaknutim povijesnim događajima poput pada Berlinskog zida 1989. godine, posjete američkog predsjednika Richarda Nixona Kini 1972. i krize u Sueckom kanalu 1956. godine, navodi The Economist.

Sporazum Aukus predviđa širok raspon diplomatske i tehnološke saradnje između tri zemlje, no u biti je to sporazum o početku konsultacija kako bi se Australiji pomoglo u nabavci flote podmornica na nuklearni pogon, iako to nije nuklearna zemlja.

Otkazivanje ugovora

Sporazum je uzrokovao da Australija otkaže ugovor vrijedan desetke milijardi dolara potpisan 2016. s Francuskom o dizel-električnim podmornicama. Francuska je reagirala razumljivim bijesom, a Jean-Yves Le Drian, ministar vanjskih poslova te zemlje, nazvao je sporazum “ubodom u leđa”. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je, također, povukao ambasadore svoje zemlje 17. septembra iz Washingtona i Canberre radi konsultacija.

Britanski magazin smatra da su snažni odjeci sporazuma pokazali koliko je dubok pomak napravljen. Za SAD, sporazum je najdramatičniji korak koji je do sada napravljen u odlučnosti da se suoče s onim što vide kao rastuću prijetnju Kine, posebno na Pacifiku.

Također, američka predaja najbolje vojne tehnologije (tehnologija nuklearnih podmornica) drugom savezniku u 63 godine (poslije Britanije) ukazuje na njenu snažnu i dugoročnu predanost onome što naziva “slobodnim i otvorenim Indo-Pacifikom”.

“Ovaj sporazum je značajan zbog toga što se Amerika počinje više oslanjati na svoje saveznike, a njeni saveznici se više oslanjaju na Ameriku. Nažalost, Francuska je samo kolateralna šteta”, kaže Michael Fullilove s Lowy Instituta, istraživačkog centra iz Sydneya.

The Economist navodi da je Britanija možda najmanje važna strana u potpisanom sporazumu, što je potvrdio i stav Pariza koji nije opozvao svog ambasadora u Londonu na konsultacije, kao što je to učinio sa svojim ambasadorima u Washingtonu i Canberri. Dotle da je francuski ministar vanjskih poslova nazvao Britaniju “trećim kotačem” u sporazumu.

Globalna Velika Britanija

Čak i da je tako, za britanskog premijera Borisa Johnsona pakt oslikava promjenu uloge njegove zemlje u svijetu i u savršenom je skladu s londonskim nastojanjima da promovira “Globalnu Britaniju” nakon Brexita. Također daje smisao okretanju prema ”Indo-Pacifiku” koje je obuhvaćeno opsežnim pregledom britanske vanjske i odbrambene politike u martu, dodaje The Economist.

Što se tiče Francuza, sporazum potvrđuje ono što se smatra dubokim činjenicama u međunarodnim odnosima, posebno ideju da Evropi treba više “strateške autonomije” kako ne bi pretjerano ovisila o Americi, iako šutnja evropskih partnera Francuske dovodi u sumnju snagu i ozbiljnost takve autonomije.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike VIJESTI
POPULARNO