Marš mira: Hiljade učesnika stiglo u kamp Liplje

Marš mira ima za cilj izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.

Više od 3.000 učesnika Marša mira, koji su jutros krenuli iz Nezuka kod Sapne prema Potočarima kod Srebrenice, prešli su prvih 30-tak od oko 100 kilometara koliko trebaju preći tokom trodnevnog hodanja trasom koju su prelazili Srebreničani u ljeto 1995. godine tražeći spas na slobodnoj teritoriji na području Tuzle.

Inače, 17. po redu Marš mira i ove godine je, pored komemoracije i dženaze žrtvama, jedna od glavnih aktivnosti u sklopu obilježavanja 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice.

Prvu noć provest će u kampu Liplje, a sutra ujutro nastavljaju put prema Potočarima.

Predsjednik Pododbora za Marš mira 2021 Zulfo Salihović izjavio je za Anadoliju da je prvi dan marša, kao i sve aktivnosti, protekao u najboljem redu.

Na probleme su se žalili većinom stariji učesnici Marša mira (Anadolija)

“Imajući u vidu visoke temperature koje su danas bile na trasi, danas je bio mali broj intervencija od strane medicinskih ekipa koje su zadužene za zdravstveno stanje učesnika Marša mira. Danas smo prešli 32 kilometra. Večeras smo u Liplju i tu će učesnici prenoćiti. To je prvi kamp. Sutra krećemo ujutro, planirana je ruta u dužini od oko 30 kilometara. Sutrašnja ruta je malo lakša, povoljnija za pješačenje u odnosu na danas s obzirom da ćemo sutra prelaziti planinu Udrč i tu je uglavnom hladovina”, pojasnio je Salihović.

Povrede, alergije, uganuća…

Adnan Huseinović, ljekar iz Službe hitne medicinske pomoći iz Doma zdravlja Gračanica, bio je danas uz učesnike Marša mira pružajući im potrebnu medicinsku pomoć.

“Od sedam sati jutros temperature su bile poprilično visoke. Tokom dana imali smo mnogo intervencija. Uglavnom se radilo o povredama, uganućima, različitim alergijskim reakcijama, pa i do težih povreda poput kolapsa i anginoznih bolova gdje smo pacijente morali transportovati do najbliže ustanove u Kalesiju”, kazao je Huseinović.

Prema njegovim riječima, kada su u pitanju anginozni bolovi – dehidracija, kolaps, slabosti i malaksalosti, većinom se radilo o starijim učesnicima Marša mira.

“Međutim, imali smo i mlađe djece. Jednog dječaka od sedam godina isključili smo odmah na početku. Kada je u pitanju mlađa populacija uglavnom se radilo o bolovima u mišićima, alergijskim reakcijama i blaža uganuća i povrede mišića”, dodao je Huseinović.

‘Pomislim koliko je bilo teže Srebreničanima 1995.’

U kampu u Liplju nalazi se i 19-godišnji Armin Prošić iz Bihaća.

“Ovo je drugi put da sam ovdje. Danas smo prešli oko 32 kilometra. Bilo je jako vruće. Pijemo puno vode, konstantno nam dijele vodu da se osvježimo, puno je bolje nego da je kiša. Kad god mi bude teško pomislim koliko je teže bilo Srebreničanima u julu 1995. Prvo nisu imali hranu, nisu imali da ih čeka voda na svakom koraku, samo su se borili za svoj život. Svako malo nailazimo na masovne grobnice koje su težak podsjetnik na to šta se desilo”, poručio je Prošić.

U Potočare bi učesnici marša trebali stići 10. jula, a dan kasnije prisustvovati kolektivnoj dženazi u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, prenosi Anadolija.

​​​​​​​Marš mira, koji se ove godine organizira 17. put u okviru obilježavanja 26. godišnjice genocida počinjenog nad Bošnjacima u “zaštićenoj zoni” Ujedinjenih naroda” Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.

Predsjednik Pododbora za “Marš mira 2021” Zulfo Salihović rekao je da je veliki broj učesnika dobar znak da se interes za Marš mira vraća, nakon što je prošle godine, zbog pandemije korona virusa, u maršu učestvovalo nekoliko stotina ljudi.

“Imamo i učesnike iz drugih zemalja, ovaj put najveća je grupa iz Turske. Imamo dvije grupe iz Sjedinjenih Američkih Država, to su uglavnom Bosanci koji žive i rade tamo i njihove kolege Amerikanci. Imamo grupu iz Sandžaka i jednu grupu iz Italije”, rekao je Salihović.

‘Svake godine je teže’

Hariz Dautbašić bio je među hiljadama ljudi koji su krenuli iz Nezuka prema Potočarima.

“Rođen sam u Srebrenici, ali živim u Kaknju. Došao sam s grupom od oko 30 učesnika. Naši najmlađi učesnici imaju devet i 11 godina. Imamo i tri djevojke. Od 2008. godine učestvujem u Maršu mira. Svake godine je sve emotivnije i teže. Ono što raduje su mlade generacije koje učestvuju”, dodao je Dautbašić.

Među ovogodišnjim učesnicima ima mnogo i maloljetnika, a jedan od njih je 11-godišnji Alem Kadić iz Kaknja.

Učesnici su prvog dana pješačili po velikim vrućinama (Anadolija)

“Došao sam da odam počast poginulim. Ovo je prvi put da sam tu. Došao sam s ocem. Bit će teško pješačiti, ali uspjet ću”, rekao je Kadić.

Iz Kaknja je s ocem došao i devetogodišnji Eldar Kubat.

“Dolazim iz Kaknja. Ovo je prvi put da učestvujem u maršu. Tu sam s ocem. Neće mi biti teško pješačiti, jer treniram taekwondo. Imam kondicije”, rekao je Kubat.

Na Marš mira krenuo je i Senad Hasanbašić iz Tešnja.

“Ovo mi je 12 godina kako učestvujem u Maršu mira. Putovali smo pet dana, krenuli smo u subotu”, pojasnio je Hasanbašić.

‘Srebrenicu ne smijemo zaboraviti’

Tokom pješačenja žele se poistovijetiti sa Srebreničanima koji su u julu 1995. godine preko šume pokušavali doći do Tuzle ili Kladnja.

“Tokom 12 godina, koliko učestvujem u Maršu mira, čuo sam mnogo priča preživjelih. Teško pada kada prođete mjestima gdje su ubijene hiljade ljudi”, rekao je Hasanbašić.

Poručio je da se Srebrenica ne smije zaboraviti.

Armin Zelić jedan je od velikog broja maloljetnika koji učestvuju u ovogodišnjem Maršu mira.

“Imam 17 godina, dolazim iz viteškog grada Bužima. Na Marš mira dolazim već treći put. Ovo ne dam zaboravu. Učestvovanjem dajem doprinos tome da se ne zaboravi i ne ponovi”, izjavio je Zelić.

Kako je kazao, nije lako prolaziti trasom kojom su se kretali Srebreničani u ljeto 1995. godine.

Marš mira ima za cilj i izgradnju, unapređenje i njegovanje kulture sjećanja na genocid nad Bošnjacima u Srebrenici te onemogućavanje negiranja, poricanja i relativiziranja zločina genocida.

Kolonu predvode preživjeli Srebreničani

Ova manifestacija uvrštena je u program obilježavanja godišnjice genocida 2005. godine i broj učesnika se povećavao svake godine, sve do pojave pandemije COVID-19.

Broj učesnika u proteklim godinama, prije pandemije korona virusa, kretao se od 2.000 do više od 10.000.

​​​​​Marš mira traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko 100 kilometara od Nezuka do Potočara.

Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, u julu 1995. godine izvlačili su se i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja Srebrenice od vojnih i policijskih formacija bosanskih Srba.

Učesnici Marša mira dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika.

Kolonu Marša mira svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.

Učesnici Marša mira nakon dolaska u Potočare imaju priliku i mogućnost da 11. jula prisustvuju komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica na lokalitetima kojima su i sami prolazili u toku pješačenja.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Povezane

Pohodit će osmodnevni put dug više od 280 kilometara koji će prepješačiti u spomen na hiljade Srebreničana koji su jula 1995. godine prešli put od skoro 100 kilometara da bi pronašli spas u Tuzli.

03 Jul 2021
Više iz rubrike VIJESTI
POPULARNO