Eurointegracija Balkana je geostrateško ulaganje u stabilnu Uniju

Evropska unija i članice trebaju se zajedno zalagati za ubrzanje reformi, posebno kod vladavine prava, kao i za inkluzivnu regionalnu saradnju i održiv ekonomski oporavak kako bi regija ostala čvrsto na strateškom evropskom putu.

Evropska unija je pripremila dokument ‘Non paper: Pojačano angažiranje EU-a na Zapadnom Balkanu’ (EPA)
Evropska unija je pripremila dokument ‘Non paper: Pojačano angažiranje EU-a na Zapadnom Balkanu’ (EPA)

Na Zapadnom Balkanu Evropska unija i članice trebaju se zajedno zalagati za ubrzanje reformi, posebno kod vladavine prava, kao i za inkluzivnu regionalnu saradnju i održiv ekonomski oporavak kako bi regija ostala čvrsto na strateškom evropskom putu, navodi se u radnom dokumentu za ovomjesečni sastanak šefova diplomatija EU-a.

U dokumentu, u koji je agencija Beta imala uvid, ističe se da integriranje Zapadnog Balkana u političke, sigurnosne i ekonomske interese EU-a predstavlja geostrateško ulaganje u stabilnu i naprednu Uniju.

U dokumentu “Non paper: Pojačano angažiranje EU-a na Zapadnom Balkanu”, koji je Vanjskopolitička služba EU-a (EEAS) proslijedila za sastanak, navodi se da proces eurointegracije Srbije i Crne Gore koji je u toku treba ubrzati.

BiH – Pomjeranje od Daytona ka Briselu

Dvije zemlje moraju “povećati dinamiku svog reformskog programa, posebno u pogledu vladavine prava i uprave, te konsoldirati geopolitičku orijentaciju”.

Srbija i Kosovo, s obzirom da obje vlade sada imaju solidnu podršku biračkog tijela, trebaju iskoristiti priliku da postignu sveobuhvati sporazum o normalizaciji, jer nema vremena za gubljenje.

Po hitnom postupku je potreban napredak po pitanju vizne liberalizacije za Kosovo.

“Kosovo treba preduzeti odlučne reformske napore na provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju [SSP] i napretku dijaloga koji podržava EU kako bi mu se omogućio dalji napredak na evropskom putu”, navodi se u radnom dokumentu.

Za Bosnu i Hercegovinu piše da je napredak po pitanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije od suštinskog značaja da se ta zemlja “pomjeri” od Daytona do Brisela.

Kada je riječ o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, navodi se da je proces pristupanja EU-a pružio snažan podsticaj reformama i time demokratiji, stabilnosti i prosperitetu i da sada što prije treba početi pristupne pregovore s tim zemljama.

U dokumentu se ističe značaj dobrih susjedskih odnosa i iznalaženja konačnih, inkluzivnivnih i obavezujućih rješenja bilateralnih sporova i neriješenih pitanja iz prošlosti.

Aktivnosti nove američke administracije

Snažno prisustvo EU-a najbolji je način da se spriječi okretanje Zapadnog Balkana na drugu stranu i ukazuje na značaj posjeta EU zvaničnika i zajedničkih akcija s misijama/ambasadama/delegacijama EU-a.

Članice EU-a se trebaju dogovoriti da unaprijede saradnju s regijom oko osnovnih sigurnosnih pitanja “s više odlučnosti i na sistemski način, uključujuči na operativnom nivou”.

Ispituju se mogućnosti za pojačano zajedničko djelovanje na hibridne prijetnje, uključujući dezinformacije, oko saradnje u vezi obavještajnih pitanja, nabavke vojne opreme, PESCO, reforme sektora sigurnosti, vojne mobilnosti radi olakšavanja civilno-vojne pomoći regiji u slučajevima pandemije i prirodnih katastrofa.

“Članice EU-a moraju imati posebnu ulogu u zajedničkom rješavanju s partnerima pitanja koja se tiču ilegalne imigracije, borbe protiv organiziranog kriminala i nelegalne trgovine”, navodi se u dokumentu.

Nova američka administracija namjerava raditi na jačanju zajedničkih aktivnosti EU-SAD na Zapadnom Balkanu.

Uz promoviranje angažmana NATO-a u regiji, vanjska politika SAD-a zasniva se na pretpostavci da će EU konsolidirati jedinstvo Evrope i integrirati Zapadni Balkan.

Pravi partneri na globalnim izazovima

“SAD aktivno podržavaju taj proces i reforme u toku, ali također očekuju da će EU predvoditi i ostvariti tu viziju”, navodi se.

Uprkos opredijeljenosti za eurointegracije i velikoj finansijskoj i ekonomskoj pomoći, uključujući zbog pandemije, na Zapadnom Balkanu osjeća se duboko razočaranje u proces proširenja.

To je posljedica nedostatka odlučnih koraka za Albaniju i Sjevernu Makedoniju nakon odluke Vijeća EU-a iz marta 2020. godine o otvaranju pregovora, sporog napretka na EU putu Srbije i Crne Gore, spore provedbe ključnih prioriteta Bosne i Hercegovine i SSP na Kosovu, kao i neizvjesnosti oko dijaloga Srbije i Kosova.

Glavni izazov je sposobnost Zapadnog Balkana da ispuni standarde i obaveze koje proističu iz članstva i efikasnosti EU-a da podrži potrebne reforme.

“Važno je zadržati najviši nivo političkog angažmana u regiji, osloboditi zajednički potencijal, raditi kao pravi partneri na globalnim izazovima i zajedno uobličavati zajedničku budućnost u EU kroz hitne i konkretne akcije”, navodi se, pored ostalog, u dokumentu.

Manji ekonomski i demografski efekti

Ekonomski i demografski efekti pune integracije regije bit će daleko manji nego kod prethodnih proširenja.

Bruto domaći proizvod (BDP) Zapadnog Balkana je manji od jedan posto BDP-a EU-a, a populacija je oko četiri posto populacije Unije.

Međutim, geopolitička korist za EU će biti značajnija, navodi se u dokumentu.

Značaj Zapadnog Balkana i jasnu evropsku perspektivu regije u potpunosti i nedvosmisleno više puta potvrdili su Vijeće EU-a, Evropska komisija i Evropski parlament, kao i članice bloka na samitima EU – Zapadni Balkan u Sofiji i Zagrebu 2018, odnosno 2020. godine.

Izvor: Agencije

Povezane

„Proširenje na način kakvo je do sada bilo neće se ponoviti. EU želi zemlje Zapadnog Balkana tijesno vezati za sebe, ali očekivati da će ijedna postati punopravna članica nije realno, ne zato što ne mogu ispuniti kriterije, već zato što EU mora napraviti unutarnje pospremanje“, kaže Senada Šelo Šabić, iz Instituta za razvoj i međunarodne […]

Više iz rubrike VIJESTI
POPULARNO