Povratak Angeline Jolie

Jedna od najljepših žena Hollywooda, glumica Angelina Jolie u svom povratničkom filmu Those Who Wish Me Dead konačno je zasjala punim glumačkim sjajem.

Angelina Jolie se probila u Hollywoodu zahvaljujući Oscarom nagrađenoj roli u filmu Girl, Interrupted (1999), mada je i prije imala zapažene uloge (Reuters)

Jedna od najljepših žena Hollywooda, ali i svijeta, glumica Angelina Jolie u svom povratničkom filmu Those Who Wish Me Dead (Oni koji mi žele smrt, 2021) konačno je zasjala punim glumačkim sjajem. Doduše, njeni prijašnji glumački angažmani baš joj i nisu dozvoljavali da pokaže svoje umijeće, jer su bili prefabrikovani holivudski blockbusteri, poput dva dijela filma koji svoje postojanje mogu zahvaliti bajci o „Uspavanoj ljepotici“ (Maleficent, Maleficent: Mistress of Evil), kao i posuđivanje glasa u CGI animiranoj franšizi Kung Fu Panda. Ono što bi moglo djelovati kao glumački angažiran projekat prije pravog povratničkog filma kakav je Oni koji mi žele smrt jeste upravo ostvarenje By the Sea (2015), koje je Jolie, pored glavne ženske uloge, i režirala, ali je ostavilo gorak ukus na nepcu poklonika njenog lika i djela. Do filma iz 2021. imaće još jedan angažman u maštovito zamišljenom Come Away (2020), ali nedovoljno spretno izvedenom.

Na rubu nervnog sloma

Those Who Wish Me Dead djelo je scenariste i reditelja Taylora Sheridana, čiji ogoljeni narativ Angelinu stavlja u priču, gdje je njen lik Hannahe, pripadnice šumarske vatrogasne službe, na rubu živaca, gotovo nervnog sloma, zbog nezgode koja se desila na poslu, a preplesti će se sa putem dječaka Connora (Finn Little) kojeg vrebaju dvojica plaćenih ubica (Aiden Gillen i Nicholas Hoult). Jolie je ulogu iznijela na sebi svojstven način, profesionalno, glumački toplo i istinito. U saradnji sa mladim Finnom Littleom, njihova glumačka igra nadasve je lijepo i konkretno ostvarena, tako da naprosto, iako napeto djeluje, uživate u svakoj minuti dok njih dvoje dijele kadar.

Jolie se probila u Hollywoodu zahvaljujući Oscarom nagrađenoj roli u filmu Girl, Interrupted (1999), mada je i prije imala zapažene uloge u filmovima Hackers (1995), Playing God (1997), HBO-ovom TV filmu, Gia (1998) i Playing by Heart (1998). Iako je još od malih nogu u filmskom biznisu, uz oca, čuvenog glumca oskarovca, Johna Voighta (Coming Home, 1978), te majke također glumice Marcheline Bertrand, Jolie će se godinama dokazivati. I upravo će joj se u 1999. desiti glumački uspon, godini u kojoj će se pojaviti u tri filma: Pushing Tin, The Bone Collector i oskarovskoj Girl, Interrupted. Nakon toga će početi angažmani u blockbusterima poput Gone in 60 Seconds (2000), Lara Croft: Tomb Rider (2001) i nastavku Cradle of Life (2003), kao i žanrovskim ostvarenjima poput trilera Taking Lives (2004), te naučno-fantastičnog spektakla Sky Captain and the World of Tomorrow (2004).

Saradnja sa velikanima srebrnog platna

Poslije će glumiti u filmovima koji će zaslužiti svoje mjesto u holivudskoj blockbusterskoj niši (Mr. & Mrs. Smith, 2005; Beowulf, 2007, Wanted, 2008…), ali i u takvim ostvarenjima gdje će sarađivati sa velikanima srebrnog platna poput Olivera Stonea (Alexander, 2004), Roberta De Nira (The Good Shepard, 2006) i Clinta Eastwooda (Changeling, 2008). Prvi put će ući u bračne vode sa kolegom sa seta filma Hackers, Johnnyjem Leejem Millerom, nakon čega će se razvesti i udati po drugi put, sada za glumca Billyja Boba Thorntona sa kojim je dijelila kadar u filmu Pushing Tin, da bi se godinama kasnije 2005. na setu Mr. & Mrs. Smith, zaljubila u Brada Pitta sa kojim će se vjenčati nakon što se Pitt rastavio sa tadašnjom suprugom Jennifer Aniston. Glamurozni holivudski par je dobio i svoju posebni izraz, izvedenicu iz njihovih imena – Brangelina.

Snimajući film Tomb Rider u Kambodži svjedočila je njenim prirodnim ljepotama, ali i siromaštvu stanovništva. I, tada počinje drugi ciklus u njenom životu. Popularna glumica se posvećuje humanitarnom radu, obilazeći izbjegličke kampove diljem svijeta, te time zaslužuje počasno zvanje Ambasadora dobre volje pri UNHCR-u. Već tada usvaja kambodžanskog dječaka i daje mu ime Maddox, a malo poslije i djevojčicu iz Etiopije kojoj će dati ime Zahra. Sve skupa, Angelna odgaje šestero djece, troje usvojene i troje biološke, od koji su tri dječaka i tri djevojčice. Jolie će također biti odlikovana ordenom Britanskog Kraljevstva zbog njenog angažmana u borbi protiv seksualnog nasilja u ratovima i drugim oružanim sukobima. Radeći na humanitarnim projektima, zalažući se za zaštitu izbjeglica i žrtava seksualnog nasilja kao specijalna izaslanica UN-a i Ambasadorica dobre volje UNHCR-a, smanjuje svoj angažman na filmu i koristi oružje svoje popularnosti kako bi svijetu pomogla u borbi na strani dobra i razbijanju kulture nekažnjavanja seksualnih zločina.

„Uloga Ambasadora dobre volje učinila je moj posao filmske zvijezde poprilično dosadnim. Tako da ne mogu da nađem ništa dovoljno interesantno da se bacim ponovno na glumački posao. Ništa me više ne uzbuđuje vezano za odlazak na filmski set.“, izjavila je Jolie za CNN u 2005. „Umjesto uživanja u svom statusu ikone, Angelina Jolie iskorištava davno zaboravljene premoći svoje profesije – glumca kao šamana, predvodnika hora u grčkim dionizijama, čarobnjaka koji oblikuje novu stvarnost. U industriji zabave glumac je institucija, sa preciznim pravilima funkcionisanja u javnosti i privatnom životu“, zapisala je prof. dr. Lejla Panjeta. Zaista, veliku moć imaju glumci u današenjem svijetu, a Angelina tu prednost ne samo da dobro kontroliše, nego i usmjerava ka bitnim životnim stvarima.

Rediteljski prvijenac

Svoj angažman humanitarke, kao glumica će probati dokazati na Beyond Borders (2003), ali nažalost film će proći nezapaženo. Njen rediteljski prvijenac U zemlji krvi i meda (2011), za koji potpisuje i scenarij, pati, kao i većina prvih igranih filmova glumaca/režisera od čudne boljke ne baš tako dobro napisanog i koncipiranog scenarija. U centru priče je ljubav između Ajle (Zana Marjanović) i Danijela (Goran Kostić) koja počinje u BiH 1992. godine, ali tada dolazi rat. Već od samog izbora naslova, nailazimo na prvi problem. U zemlji krvi i meda zaista zvuči kao otrcana i potrošena fraza koja, ne samo da nagovještava površnost, već nas uvlači u jedan svijet predrasuda, svijet koji nas posmatra sa strane i kojem je najjednostavije da stvari tako pojednostavi. Film U zemlji krvi i meda služi više kao aktivistički pamflet nego umjetničko ostvarenje.

Drugo rediteljsko ostvarenje Unbroken, priča je o bivšem berlinskom olimpijcu iz 1936, Louisu Zamperiniju koji na Olimpijadi nije osvojio niti jednu medalju, ali je ostavio toliki utisak na Adolfa Hitera da je ovaj insistirao da se upozna sa njim. Par godina kasnije Zamperini će učestovavati u II svjetskom ratu i biti zarobljen u japanskom vojnom logoru. Ono što je također vrijedno spomena, i što do određene mjere daje umjetničku vrijednost projektu jeste činjenica da su scenarisiti čuvena braća Coen.

Za sada, posljednje scenarističko/rediteljsko ostvarenje Jolie First They Killed My Father (2017), nastalo je kao adaptacija istoimene knjige kambodžanske autorice i borca za ljudska prava, Loung Ung, koja opisuje svoje traumatično djetinjstvo pod režimom Crvenih Kmera.

Angelina Jolie će tako ostati poznata, u filmskom svijetu i van njega, kao jedna od najangažiranijih holivudskih zvijezda, koja svoju popularnost koristi kako bi makar malo ublažila teško stanje u najsiromašnijim i nevoljama pogođenim dijelovima zemaljske kugle.

 

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Gošća novog izdanja emisije “Recite Al Jazeeri” je glumica, scenaristica, režiserka i humanitarka Angelina Jolie. Reporterka Al Jazeere Dalija Hasanbegović razgovarala je s njom, između ostalog, o ulozi međunarodne zajednice u ratu u Bosni i Hercegovini, trenutnoj situaciji u Siriji, motivima za snimanje filma “U zemlji krvi i meda”, te o balkanskim običajima koje je […]

Published On 17 Feb 2012
Više iz rubrike VIJESTI
POPULARNO