EP: Regulirati društvene mreže i sačuvati slobodu izražavanja

Društvene mreže pružile su do sada neslućene mogućnosti za komuniciranje, ali i donijele mnoštvo problema, poput lažnih vijesti, te ih je potrebno regulirati, ali tako da se ne ugrozi sloboda izražavanja, sukus je rasprave u Evropskom parlamentu.

“Društveni mediji transformirali su način na koji međusobno komuniciramo, donijeli su nove prilike, ali i mnogo novih problema”, rekla je u raspravi potpredsjednica Evropske komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova, prenosi Hina.

U raspravi o demokratskom nadzoru društvenih mreža i zaštiti osnovnih prava sudjelovalo je nekoliko desetaka zastupnika.

Moć velikih tehnoloških korporacija

Većina njih ističe da na društvenim mrežama nema mjesta za govor mržnje i poticanje na nasilje te da se ne može prepustiti privatnim tehnološkim kompanijama da same određuju ko može i šta se može objavljivati, jer to treba biti posao demokratskih institucija.

“Krajnje je vrijeme da se zauzda neobuzdana moć velikih tehnoloških korporacija, ali se u svakom slučaju mora sačuvati sloboda govora. Ne želim da imamo ministarstvo ili arbitre istine, to je ključno načelo”, naglasila je Jourova.

“Moramo uvesti red u područje digitalnog i okončati digitalni ‘Divlji zapad’. Ono što je nelegalno offline mora biti nelegalno i online”, rekla je ona.

Istakla je da se izgubila razlika razlika između činjenica, koje pripadaju svima, i mišljenja, koje pripada pojedincu.

Ta je razlika narušena i može se popraviti samo ako postoji povjerenje u nauku i demokratske institucije”.

Uvođenje reda u digitalni svijet

Dodala je da je nasilni upad u zgradu američkog Kongresa pokazao snagu društvenih mreža, koje su, na osnovu svojih vlastitih kriterija, odlučile trajno ugasiti profil donedavnog predsjednika SAD-a.

“To je prilično zabrinjavajuće, iako vjerujem da neodgovorno poticanje na nasilje bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa to zaslužuje”, kaže Jourova.

Evropska komisija objavila je u decembru prošle godine prijedloge dalekosežnih pravila kojima namjerava uvesti reda u digitalni svijet, uključujući društvene mreže, internet trgovinu i druge internet platforme.

Komisija je predložila dvije uredbe – zakon o digitalnim uslugama i zakon o digitalnim tržištima, u kojima se predviđa niz obaveza i zabrana te sankcije koje bi trebale poslužiti za odvraćanje velikih internetskih aktera koji zloupotrebljavaju svoj položaj.

Jourova je najavila da će predložiti novu uredbu o političkom reklamiranju na internetu.

“Plaćena promocija, plaćeni lajkovi, reakcije sa lažnih profila, botovi opasni su za demokratiju, naročito u izbornom razdoblju, i upravo zato predložit ću uredbu o političkom reklamiranju na internetu”, rekla je Jourova.

Ne samo zakoni, nego i moralne norme

U raspravi je, također, istaknuto da nije dovoljno usredotočiti se samo na reguliranje društvenih mreža i internet platformi, nego da je potrebno raditi na medijskoj pismenosti i obrazovanju, kako bi ljudi razumjeli osnovne činjenice kako funkcionira internet i zašto vide određene sadržaje.

S druge strane, tehnološke kompanije ne bi se trebale voditi samo zakonima i propisima, nego i moralnim normama.

Arhitekti slijede ne samo zakone, nego i moralne norme kako bi osigurali da njihove zgrade budu sigurne.

Tako i oni koji pišu kodove i algoritme također moraju imati takvu odgovornost, istaknuto je u raspravi.