Članicama EU-a na raspolaganju 672,5 milijardi eura za oporavak od korona virusa

Hrvatska ukupno iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) ima 10,6 milijardi eura.

Države članice trebaju do kraja aprila predati svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, što je vrlo zahtjevan posao (Reuters)
Države članice trebaju do kraja aprila predati svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, što je vrlo zahtjevan posao (Reuters)

Evropska komisija je pozdravila u srijedu izglasavanje u Evropskom parlamentu uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost, kroz koji će države članice imati na raspolaganju 672,5 milijardi eura za oporavak od posljedica pandemije korona virusa.

“Važno je pobijediti virus pomoću cjepiva, ali također moramo pomoći građanima, poduzećima i zajednicama da iziđu iz krize. Mehanizam za oporavak i otpornost sa 672,5 milijardi eura donijet će upravo to”, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, prenosi Hina.

Zastupnici Evropskog parlamenta u srijedu su s 592 glasa za, 42 protiv i 57 suzdržanih izglasali uredbu, koja je ključna za početak korištenja sredstava za oporavak iz instrumenta EU sljedeće generacije.

Instrument EU sljedeće generacije ima ukupno 750 milijardi eura. Najveći dio toga iznosa bit će isplaćen kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, 672,5 milijardi eura, od toga su 312,5 milijardi bespovratna sredstva, a 360 milijardi zajmovi.

Hrvatska ukupno iz instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) ima 10,6 milijardi eura. Od toga kroz Mehanizam za otpornost ima 5,94 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,61 milijardi zajmova.

Nakon glasanja o uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost u Europskom parlamentu i Vijeće će o tome glasati u sljedećih nekoliko dana, te se očekuje da uredba stupi na snagu 18. februara. Nakon toga su na redu države članice koje trebaju izraditi svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, a koji će biti podloga za povlačenje sredstava.

Uvjet da bi NGEU i Mehanizam za oporavak i otpornost mogli početi funkcionirati jest da države članice ratificiraju odluku o vlastitim prihodima budžeta EU-a, što je garancija da se Komisija može na finansijskim tržištima zadužiti za 750 milijardi eura.  Hrvatska je bila među prve tri zemlje članica koja je ratificirala tu odluku.

Do sada su to učinili Cipar, Hrvatska, Slovenija, Portugal, Francuska i Bugarska. Očekuje se da će cijeli postupak ratifikacije biti dovršen u drugom tromjesečju ove godine.

Plan za utrošak novca

Države članice trebaju do kraja aprila predati svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, što je vrlo zahtjevan posao. Komisija je do sada dobila nacrte tih planova od 18 država članica. Države članice imat će slobodu u određivanju prioriteta na što će trošiti predviđena sredstva, ali će pri tom morati ispuniti uvjete koji su definirani na evropskom nivou: novac se treba koristiti za investicije, reforme, jačanje ekonomije i otpornosti na buduće krize.

U svim nacionalnim planovima najmanje 37 posto sredstava treba biti namijenjen za projekte koje djeluju pozitivno na okoliš i klimu i najmanje 20 posto za projekte digitalizacije. Države članice moći će sa sredstvima iz Mehanizma finansirati mjere i projekte provedene između februara 2020. godine, dakle retroaktivno, do avgusta 2026. Prema Komisiji, 70 posto bespovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022. godine, a preostalih 30 posto do kraja 2023. Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do avgusta 2026. godine.

Sredstva će biti isplaćivana nakon što države članice ispune ciljeve koje su postavile u svojim nacionalnim planovima, s tim da će moći unaprijed dobiti 13 posto sredstava kao predfinansiranje.

Nakon što država članica dostavi svoj nacionalni plan, Komisija ga treba ocijeniti u roku od dva mjeseca. Nakon toga, nacionalne planove treba odobriti Vijeće EU-a, koje o tome odlučuje kvalificiranom većinom.

“Mehanizam za oporavak i otpornost učinit će Evropu zelenijom, digitalnijom i otpornijom u dugoročnom interesu svih”, kaže predsjednica Evropske komisije.

Zastupnici pozivaju države članice da u svojim nacioanalnim planovima za oporavak i otpornost posebno vode računa o zapošljavanju mladih, koji su posebno pogođeni korona krizom.

Zastupnici također ističu i važnost sportskog sektora, na koji otpada 2,12 posto evropskog BDP-a i koji zapošljava 2,72 posto ili 5,67 miliona ljudi u EU-u.

Evropski parlamentarci su izrazili zabrinutost da bi korona kriza mogla nanijeti trajne štete profesionalnom i amaterskom sportu i posljedično zdravlju općenito. Stoga bi države članice trebale u svojim planove uključiti podršku sportu.

Izvor : Agencije

Povezane

Više iz rubrike VIJESTI
POPULARNO