Jutarnji list: Glas HDZ-a za poništavanje Inzkovog zakona nedoličan i amoralan potez Čovića
Vodi li Dragan Čović hrvatsku politiku prema susjednoj državi ili bi to trebao raditi Andrej Plenković s jasnim stavom o cjelovitosti i jedinstvenoj BiH, navodi se u tekstu hrvatskog lista.
Potez Hrvatske demokratske zajednice BiH, koja je podržala zahtjev da se poništi odluka bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka o uvođenju zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, hrvatski Jutarnji list nazvao je “nedoličnim i amoralnim”.
Na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u utorak, delegati iz HDZ-a BiH, Dragan Čović, Marina Pendeš i Lidija Bradara, glasali su za zaključak Kluba srpskog naroda u kojem se traži da “oni koji su kreirali Inzkovu odluku o zabrani negiranja genocida, istu i ponište”.
“Taj zakon najviše žulja Dodika i Vučića koji odbacuju genocid počinjen u Srebrenici, a sada im, eto, besramno suflira i prvi Hrvat BiH Dragan Čović, koji je pod starateljstvom ovdašnjeg, domicilnog HDZ-a, Andreja Plenkovića i hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Je li to i njihov stav? Uz to što je to nedoličan i amoralan potez, učinjen očito zbog izbornog zakona kako bi Čović sebi osigurao vječno mjesto u Predsjedništvu BiH, ovo je i pitanje za Banske dvore i Pantovčak – vodi li Čović hrvatsku politiku prema susjednoj državi ili bi to trebao Plenković s jasnim stavom o cjelovitosti i jedinstvenoj BiH”, navodi autor teksta Vlado Vurušić.
Vraćanje u međunarodnu izolaciju
Ta odluka, dodaje, traži reakciju “spomenutih Čovićevih patrona i zaštitnika u Zagrebu”, koji su kao i Čović odlazili u Potočare na obilježavanje godišnjica srebreničkog genocida.
“Inače će ispasti da i oni pristaju i podržavaju Čovićevo vezivanje hrvatskog naroda u BiH uz Dodikov protubosanskohercegovački brod, koji je navezan na onaj Vučićev, a dodatno i na onaj vodeći – kremaljski.”
Vurušić se pita čije interese “štiti” Čović te da li je on kreator politike Hrvatske prema BiH. Dodaj i da se ovim potezom stvari vraćaju na “1993. i vremena kada se Hrvatska zbog slične Tuđmanove i Bobanove ‘hercegbosanske’ politike našla u međunarodnoj izolaciji koja joj je, među ostalim, onemogućila da bude u prvom (2004.), ali i drugom (2007.) valu proširenja EU”.
‘Dodik izvršava zadatak Kremlja’
“Čović se protivi Zakonu o negiranju genocida, a zar RS nije nastao na genocidu, progonu i egzodusu nesrpskog stanovništva? Danas u RS-u u odnosu na prijeratni broj živi manje od četvrtine Hrvata. Spominje li to Čović Dodiku? Vjeruju li Milanović i Čović da Dodik štiti interese Hrvata u BiH? Dodika, inače pod sankcijama Zapada, Milanović je lansirao u orbitu hrvatske politike prema BiH”, piše Jutarnji list.
Autor navodi i kako se zvaničnici u Zagrebu zalažu za cjelovitu i jedinstvenu BiH, a ipak se oslanjaju na “čovjeka koji je negacija svega toga, koji stalno najavljuje otcjepljenje Republike Srpske, destabilizira euroatlantske ambicije BiH, pa čak i najavljuje pripajanje Vučićevoj Srbiji”.
“Zna se da Dodik izvršava kremaljski zadatak ometanja BiH na putu prema euroatlantskim integracijama. Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov kaže da ne vidi nikakav problem u Dodikovoj ideji o ‘samostalnoj RS u okviru BiH’. Je li to politika Čovića i Zagreba? Ako je ikome u interesu jedinstvena BiH, članica EU-a i NATO-a, onda je to upravo Hrvatska, jer samo takva BiH je brana prijetnjama Vučićeva ‘srpskog sveta’ i Putinove ukrajinizacije regije”, zaključuje Vurušić u tekstu.