MEE: Kako je UAE postao središte za krijumčarenje ‘krvavog zlata’?

Posljednjih godina se UAE, a posebno Dubai, etablirao kao jedan od najvećih i najbrže rastućih tržišta plemenitih metala.

Reuters je 2016. izvijestio da je UAE objavio da je ostvaren uvoz zlata iz 25 afričkih zemalja u vrijednosti od 7.4 milijarde dolara (Getty)

Pod pijeskom Dubaija nema rudnika zlata, niti rudara i djece koja se trude i pokušavaju iskopati ovaj plemeniti metal. Međutim, u Dubaiju postoji bazar zlata Gold Souk i rafinerije koje se natječu s najvećim komercijalnim transakcijama na svijetu, jer Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) pokušavaju učvrstiti svoju poziciju glavnog središta za trgovinu zlatom u svijetu.

Ovim je riječima britanski web portal Middle East Eye (MEE) započeo poduži izvještaj o trgovini zlatom u UAE-u, ukazujući na to da se od Abu Dhabija sada traži da “očisti” povijest svojih transakcija nakon brojnih izvještaja koji potvrđuju njegovu umiješanost u prljave poslove u trgovini zlatom.

Posljednjih godina se UAE, a posebno Dubai, etablirao kao jedan od najvećih i najbrže rastućih tržišta plemenitih metala, s uvozom koji se povećao za 58 posto godišnje na više od 27 milijardi USD u 2018. godini, prema podacima koje je prikupio Opservatorij ekonomske složenosti (OEC) specijaliziran za međunarodnu trgovinu.

Bez lokalnog zlata koje bi mogao iskoristiti, za razliku od susjedne Saudijske Arabije, UAE mora uvoziti zlato odakle god može, bilo legitimno ili krijumčarenjem iz sukobljenih područja bez postavljanja bilo kakvih pitanja ili putem mreža organiziranog kriminala, navodi portal.

Zlato je postalo toliko važno za ekonomiju Dubaija da se smatra robom najveće vrijednosti u vanjskoj trgovini u emiratu, nakon čega slijede trgovina pametnim telefonima, nakitom, naftnim derivatima i dijamantima, prema službenim statistikama carinske uprave u emiratu.

Također, zlato prednjači u izvozu ove zemlje nakon nafte, jer je, naprimjer, vrijednost izvoza u 2019. godini dosegla 17,7 milijardi dolara, a važnost ovog plemenitog metala povećala se u svjetlu pada zaliha nafte u Dubaiju i pokušaja UAE-a da diverzificira svoju ekonomiju.

Meta kritika

Britanski portal smatra da UAE mora, kako bi očuvao ovu profitabilnu trgovinu, bolje nadzirati taj sektor, budući da se našao u fokusu brojnih izvještaja o njegovoj umiješanosti u prljave transakcije. Ovaj sektor se našao i na meti kritika Grupe za finansijsku akciju protiv pranja novca i finansiranja terorizma (FATF) zbog “nedovoljnog nadzora”, navodi se u izvještaju objavljenom u aprilu.

Izvještaj koji su početkom decembra objavila britanska Ministarstva unutrašnjih poslova i finansija navodi da je UAE “područje jurisdikcije ranjivo na pranje novca od strane kriminalnih mreža zbog lakoće s kojom se zlato i novac mogu prenijeti u zemlju”.

U novembru je nevladina organizacija “The Sentry”, specijalizirana za praćenje prljavog novca povezanog s ratnim zločincima u Africi, objavila izvještaj o “zlatu iz konfliktnih zona” u Dubaiju, u kojem je zaključeno da 95 posto službeno izvezenog zlata iz Srednje i Istočne Afrike, od čega je veliki dio iskopan u Sudanu, Južnom Sudanu, Srednjoafričkoj Republici i Demokratskoj Republici Kongo, završava u emiratu.

“Veliki dio zlata iz zona sukoba krijumčari se u susjedne zemlje, a zatim se izvozi u Dubai… To je vrsta novih krvavih dijamanta. Na mnogim mjestima vlada ‘zlatna groznica’, a to znači više djece u rudnicima, više kriminalnih skupina i više korupcije. Zlato je malo i dragocjeno, i lako ga je prošvercati”, rekao je Sasha Lezhnev iz organizacije “The Sentry”.

Politika nemiješanja

S druge strane, britanski portal MEE naglašava da “krvavo zlato”, kako se ono može nazvati, ne stiže u Dubai samo iz zemalja afričkog kontinenta, jer se Emirat zbog službene politike “nemiješanja” pretvorio u glavno središte za zlato koje dolazi s nekoliko odredišta.

David Sood, voditelj istraživanja i analiza u I.R. Consiliumu u Washingtonu, rekao je: “Zlato također dolazi iz Južne Amerike, a Dubai sve više postaje središte. Jednom kad zlato uđe u Emirat, postaje gotovo nemoguće utvrditi odakle je došlo i pod kojim okolnostima.”

Reuters je 2016. godine izvijestio da je UAE objavio da je uvezeno zlato iz 25 afričkih zemalja u vrijednosti od 7,4 milijarde dolara, ali nijedna od tih zemalja nije prijavila nikakav izvoz u UAE. Ova zaljevska država je proglasila 3,9 milijardi dolara u zlatu više u odnosu na vrijednost koju su 21 druga zemlja prijavile vezano za izvoz ovog plemenitog metala.

Politički oportunizam

MEE vjeruje da je “politički oportunizam” možda omogućio Dubaiju i rafineriji “Kaloti Jewellery International” sa sjedištem u Emiratima, da izbjegnu nadzor unatoč optužbama za pranje novca. Prema procurjelim podacima američke Istraživačke mreže za borbu protiv finansijskog kriminala (FinCEN) američkog Ministarstva finansija, američke banke su ovu grupu označile kao sumnjivu kompaniju zbog sumnjivih bankarskih transakcija koje su između 2007. i 2015. iznosile 9,3 milijarde dolara.

Ranije ove godine, Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) izvijestio je da je Američka uprava za suzbijanje droga provodila trogodišnju istragu o skupini Kaloti od koje se odustalo zbog političkog pritiska da se ne našteti odnosima SAD-a i UAE-a.

Lakshmi Kumar iz Centra za globalni financijski integritet (GFI) u Washingtonu, kaže: ”Mnoge su zemlje na crnoj ili sivoj listi FATF-a (zbog neadekvatnih kontrola pranja novca), ali akcije UAE-a karakterizira jednako toliko ili možda više rizika od pranja novca i još uvijek nije uvršten ni u jedan od ovih popisa.”

MEE zaključuje da Washington ima jasan motiv da zaštiti UAE, jer je važan vojni saveznik u regiji i na polju “suzbijanja finansiranja terorizma”. Zbog sporazuma o normalizaciji odnosa, koji je nedavno potpisan između Abu Dhabija i Tel Aviva, mala je vjerovatnoća da će se UAE jednog dana naći na bilo kojoj crnoj listi, jer bi se to kosilo s vanjskopolitičkim prioritetima Washingtona.

Izvor: Agencije