Više od 570.000 Ujgura prisilno bere pamuk u Xinjiangu

Borci za ljudska prava kažu da je u Xinjiangu najmanje milion ljudi zatvoreno u logorima za koje Kina tvrdi da su centri za preodgoj.

Kina optužuje SAD da optužbama želi "uništiti kompanije iz Xinjianga" (EPA)

Stotine hiljada Ujgura, etničke manjine u kineskoj sjeverozapadnoj pokrajini Xinjiang prisiljeno je ručno brati pamuk, stoji u izvještaju koje je objavila neprofitna istraživačka organizacija Centar za globalnu politiku.

Borci za ljudska prava kažu da je u Xinjiangu najmanje milion ljudi zatvoreno u logorima za koje Kina tvrdi da su centri za preodgoj u cilju borbe protiv terorizma.

Izvještaj koje je u ponedjeljak objavio Centar za globalnu politiku i kojem se kao reference navode dokumenti kineske vlade, otkriva da su u 2018. tri pokrajine u kojima su Ujguri većinsko stanovništvo, poslale najmanje 570.000 ljudi na branje pamuka, prenosi Hina pozivajući se na AFP.

Istraživači međutim ocjenjuju da je ukupan broj prisilnih radnika u branju pamuka – a taj se posao odvija ručno – za “nekoliko stotina hiljada veći.

Xinjiang je centar proizvodnje pamuka i u cjelokupnoj svjetskoj proizvodnji sudjeluje s 20 posto, navodi se i upozorava na “potencijalno drastične posljedice” za globalnu dobavu te sirovine.

Gotovo petina pamučne pređe koja se koristi u Americi stiže iz Xinjianga.

Ideološka izobrazba

Peking tvrdi da su svi zatvorenici u tim logorima “stekli diplomu”, no izvještaji govore da su mnogi premješteni na niskokvalificirane poslove u proizvodnji koji su često povezani s radom logora.

Navodi se da su ti radnici pod snažnom prismotrom policije, da se njihovo premještanje s jednog mjesta na drugo odvija po kažnjeničkom principu, pod policijskom pratnjom, da je upravljanje “vojnički ustrojeno”, a sve je praćeno ideološkom izobrazbom.

“Jasno je da je premještanje zatvorenika na polja pamuka vrlo blizu prisilnog rada”, napisao je Adrian Zenz u izvještaju.

“Neke manjine vjerojatno se mire s takvim stanjem pa su možda neki ljudi i plaćeni za taj posao. Međutim, … nemoguće je definirati gdje prestaje prisila, a gdje počinje pristanak”.

U izvještaju se navodi da je ta cjelokupna organizacija potpomognuta snažnom ideologijom razvijanja sela kako bi se ostvarili državni ciljevi iskorjenjivanja siromaštva.

Kina odbacuje sve navode o prisilnom radu Ujgura u Xinjiangu i optužuje Sjedinjene Američke Države da takvim optužbama želi “uništiti kompanije iz Xinjianga”.

Peking tvrdi da ti centri i edukacija koja se u njima provodi pomaže iskorijeniti ekstremizam u Xinjiangu.

Tužitelji Međunarodnog krivičnog suda (ICC) odbili su ranije pozive prognanih Ujgura da istraže Kinu zbog navodnog genocida i zločina protiv čovječnosti

Ranije u decembru, SAD je zabranio uvoz pamuka koji proizvodi Xinjiang Production and Construction Corps, uglavnom paravojna organizacija koja proizvodi trećinu svog pamuka u toj regiji.

Drugim zakonskim prijedlogom u SAD-u traži se zabrana cjelokupnog uvoza pamuka iz Xinjianga i o njemu bi trebao glasati Senat.

Nekoliko međunarodnih brendova kao što su Adidas, Gap i Nike optuženi su da se u proizvodnji odjeće koriste prisilnim radom Ujgura u tekstilnoj industriji, stoji u izvještaju Australskog instituta za stratešku politiku iz marta.

Tužitelji Međunarodnog krivičnog suda (ICC) odbili su ranije pozive prognanih Ujgura da istraže Kinu zbog navodnog genocida i zločina protiv čovječnosti, što je udar na muslimansku manjinsku skupinu u Xinjiangu.

Ujguri su u julu sudu predali ogroman dosje dokaza optužujući Kinu da je zaključala više od jednog miliona Ujgura i drugih većinski muslimanskih manjina u kampove za prevaspitavanje i prisilno sterilizirala žene.

No, ured tužitelja Fatou Bensouda rekao je u izvještaju od ponedjeljka da nije mogao djelovati jer su se navodna djela dogodila na teritoriju Kine, koja nije potpisnica Haaškog ICC-a.

Izvor: Agencije

Povezane

Više iz rubrike VIJESTI
POPULARNO