Hillary Clinton – žena koja nije htjela ostati u kući i peći kolače

Piše: Vedrana Maglajlija

Prva dama, senatorica i državna sekretarka Hillary Rodham Clinton već je imala nekoliko uloga u američkoj politici zbog kojih je bila pod budnim okom javnosti proteklih pet decenija.

Ipak, već drugi put se okreće ostvarenju svoje dugogodišnje ambicije i sna – da preuzme ključnu poziciju vođe svjetske supersile i postane predsjednica, kao prva žena u historiji Sjedinjenih Američkih Država. 

Rođena 1947. u Chicagu, tokom 60-ih godina prošlog stoljeća pohađala je Wellesley College u Massachusettsu, a zatim studij prava a na Yaleu, gdje je upoznala svog supruga Billa Clintona.

Majka joj je bila demokrata, a otac republikanac, te se u prvim godinama studija uključuje u grupe koje su okupljale mlade republikance, a 1964. učestvuje u kampanji za republikanskog predsjedničkog kandidata Barryja Goldwatera.

Ipak, samo četiri godine nakon toga, inspirisana govorom Martina Luthera Kinga, kojeg je slušala u Chicagu, prelazi u demokrate i sebe počinje opisivati kao osobu “konzervativnog uma i srca liberala”.

Hillary Clinton kao studentica na koledžu Wellesley

Još dok je pohađala univerzitet bilo je jasno da Hillary Clinton nije obični student, napisao je Carl Bernstein u svojoj knjizi A Woman in Charge: The Life of Hillary Rodham Clinton, objavljenoj 2007. godine, koja se smatra najboljim biografskim istraživanjem demokratske kandidatkinje sa više od 200 intervjua ljudi koji je poznaju.

Kako je Bernstein opisao u svom djelu, Hillary je bila puno poznatija od Billa u vrijeme kada su se upoznali na Yeleu 1970, jer je njen žustri govor tokom promocije diplomanata na Univerzitetu Wellesley o antiratnom pokretu privukao veliku pažnju javnosti, toliku da je i magazin Life pisao o tome.

“Bila je poznata, i čak se pričalo da bi možda jednog dana mogla postati predsjednica Sjedinjenih Američkih Država”, napisao je Bernstein.

‘Dva predsjednika za cijenu jednog’

Hillary Clinton je u mladosti radila na mnogim javnim i političkim poslovima, između ostalog učestvovala je u izbornim kampanjama za demokratskog predsjedničkog kandidata Georgea McGoverna 1972, a četiri godine kasnije u uspješnoj kampanji Jimmyja Cartera.

Godine 1974, nakon što je bila u posebnoj istrazi u vezi sa mogućim opozivom američkog predsjednika Richarda Nixona u aferi Watergate, preselila se u Arkansas gdje je predavala pravo na univerzitetu. Godinu dana kasnije udala se za Billa Clintona.

Vjenčanje Hillary i Billa 1975. u Fayettevillu, Arkansas

U to vrijeme njen suprug izabran je za tužioca, a 1978, sa samo 32 godine, za guvernera Arkansasa, kao jedan od najmlađih kandidata u historiji SAD-a. Dvije godine kasnije, rodila se njihova kćerka Chelsea Victoria Clinton.

Kao prva dama Arkansasa, titula koju je nosila više od deset godina, radila je na poboljšanju obrazovanja te se zalagala za zaštitu djece. Magazin National Law Journal svrstao ju je na listu 100 najmoćnijih advokata u SAD-u 1988. i 1991.

Kada je Bill Clinton ušao u izbornu utrku za predsjednika 1992. u svojoj kampanji je nudio glasačima “dva predsjednika za cijenu jednog”, misleći na političke i druge kapacitete svoje supruge.

Stoga su mnogi njegova dva predsjednička mandata nazivali kopredsjedavanjem, a prevladava mišljenje da će se to desiti i u slučaju da Hillary Clinton bude izabrana za predsjednicu.

“To je bilo kopredsjedavanje. I mislim da postoji razlog da se zaključi da ako Hillary bude predsjednica – da će to opet biti kopredsjedavanje. Zato što imaju veliki utjecaj jedno na drugo, intelektualno i u njihovim pojedinačnim sferama interesovanja i stručnosti”, rekao je nedavno njen biograf Carl Bernstein.

Glas za invaziju na Irak

To potkrepljuje i činjenica, dodao je, da je Hillary bila čvrsto uz svog supruga, barem u javnosti, i tokom afere Lewinsky 1998. kada je skovala svoju čuvenu frazu “velika desničarska zavjera”, koju će koristiti i kasnije. Pojam je u međuvremenu postao sastavnim dijelom američke političke i popularne kulture.

Ipak, Bill Clinton nije smijenjen zbog afere sa pripravnicom u Bijeloj kući Monicom Lewinsky te ostaje na mjestu predsjednika SAD-a sve do kraja svog mandata – do januara 2001. godine. Za to vrijeme Hillary se kao prva dama zalagala za prava žena i bolju zdravstvenu zaštitu.

Iz tog vremena ostala je upamćena njena izjava, koju će koristiti i u predsjedničkoj kampanji: “Ljudska prava su prava žena i prava žena su ljudska prava.”

Predsjednik Bill Clinton i prva dama Hillary Clinton obraćaju se grupi mladih demokrata u Washingtonu 1994. godine

Na isteku predsjedničkog mandata svog supruga, 2000. godine postaje sentorica države New York, pozicionirajući se kao jedna od utjecajnijih političarki Demokratske partije.

Ipak, kritičari ocjenjuju da Hillary Clinton nije ostavila značajnije nasljeđe u Senatu, za koji je ponovo izabrana i 2006. godine, osim što je privukla donacije i pomoć nakon napada 11. septembra 2001.

Međutim, jedan glas joj zamjeraju mnogi, uključujući i njenog nekadašnjeg demokratskog protivkandidata Bernija Sandersa koji je na to podsjećao i tokom debata – Hillary Clinton je podržala invaziju na Irak 2003. godine.

“Clinton nedostaje tip prosuđivanja koja nam treba kako bi postala tip predsjednika koji nam treba”, govorio je Sanders ukazujući na to. Ona se ipak kasnije distancirala od rata, pozivajući na povlačenje američkih vojnika.

“Njen glas za rat u Iraku je djelimično bio proračunat jer je znala da ako ne bude dala podršku Georgeu Bushu – da će to njen put ka Bijeloj kući učiniti puno težim”, rekao je u jednom intervjuu njen biograf, ukazujući na njene ambicije da postane predsjednica.

Slijetanje u Tuzlu “pod vatrom snajpera”

I zaista, nekoliko godina nakon toga, ušla je u utrku za demokratsku nominaciju za predsjedničke izbore, međutim, kritičari, uključujući i one iz njene stranke, vidjeli su je kao nekoga za koga mnogi Amerikanci nikada ne bi glasali.

“Bio je potreban jedan Clinton da očisti iza prvog Busha, i mislim da je potreban još jedan da očisti iza drugog Busha”, ostat će upamćena njena izjava.

Tada je pažnju privukao i njen govor tokom kampanje u kojem je pokušavala dokazati svoje iskustvo u vanjskoj politici, spomenuvši da su, tokom posjete Bosni i Hercegovini 1996. godine, u Tuzlu “sletjeli pod vatrom snajpera”, što su demantirali američki novinari koji su bili u avionu s njom i njenom porodicom. Nedugo nakon toga i Clinton je priznala da je pogriješila.

Prva dama SAD-a u posjeti BiH u martu 1996.

Ipak, ovo je ljetos iskoristio republikanski predsjednički kandidat Donald Trump, kazavši da je “svjetski lažov”.

Clinton gubi demokratsku kandidaturu, te na izborima 2008. Barack Obama postaje američki predsjednik, imenovavši je državnom sekretarkom.

Tokom četiri godine na poziciji šefice američke diplomatije posjetila je 112 zemalja, više nego ijedan državni sekretar prije toga. Također je vodila američki odgovor na Arapsko proljeće i vojnu intervenciju u Libiji 2011.

Na udar kritika dolazi nakon napada na diplomatsku rezidenciju u Bengaziju 11. septembra 2012. u kojem je ubijen i američki ambasador.

U napetom saslušanju u Kongresu preuzela je odgovornost za sigurnosne propuste, ali i naglasila da nikada nije dobila zahtjev za povećanje sigurnosti diplomatskih tijela u Libiji.

Još jedna istraga o aktivnostima iz tog perioda potresla je Clinton. Federalni istražni biro (FBI) počeo je ispitivati njeno korištenje privatne elektronske pošte za slanje povjerljivih informacija. Iako je zaključeno da nema osnova za podizanje bilo kakve optužnice, FBI je u oktobru uzdrmao učesnike predizborne kampanje najavom da ispituje novu grupu mailova koji su bitni za ovaj slučaj.

To je iskoristio i Donald Trump u predizbornoj kampanji nakon što je izgubio dio podrške zbog optužbi o seksualnom uznemiravanju žena i vulgarnih komentara o ženama.

‘Mogla sam ostati kod kuće i peći kolače’

Sukobljavanje dva kandidata tokom debata i oštre riječi koje su upućivali jedno drugom obilježilo je kampanju.

Demokratska kandidatkinja je optuživala američkog milijardera za rasizam i izbjegavanje plaćanja poreza te ukazivala da njegov plan ekonomske politike favorizira najbogatije. Trumpov politički uspon povezala je s rasističkim grupama poput Ku Klux Klana, te ga nazvala paranoičnim i punim predrasuda.

Ipak je najviše kritika dobila kada je izjavila da polovina pristalica njenog republikanskog rivala predstavlja “šaku jada”, zbog čega se izvinila.

Trumpa je nazvala i ISIL-ovim “narednikom za regrutiranje”, zbog spornih izjava o zabrani ulaska muslimanima u SAD-u, dok je on opisao Obamu kao osnivača ove grupe, a zatim se obrušio i na nju kazavši: “Rekao bih da je suosnivač ona uvrnuta Hillary Clinton.”

Senatorica u New Yorku Hillary Clinton i sentor u Illinoisu Barack Obama na debati demokratskih predsjedničkih kandidata 2008. godine

“Opaka žena” i “pokvarena Hillary” samo su od nekih naziva koje je također koristio. Analitičari su zbog svega toga ovu predsjedničku kampanju opisali kao najprljaviju ikada.

Istraživanja su također pokazala da su Clinton i Trump najnepopularniji predsjednički kandidati u američkoj historiji.

Kampanju Clinton zasjenila su i nagađanja o njenom zdravlju, nakon što joj je prije nekoliko mjeseci pozlilo na komemoraciji žrtvama napada 11. septembra. Ljekari su nakon toga objavili da je “sposobna za obavljanje predsjedničkog mandata” te da se oporavlja od “blage, nezarazne” upale pluća, a ona se brzo vratila u kampanju. 

“Pretpostavljam da sam mogla ostati kod kuće peći kolače i praviti čaj, ali odlučila sam da ispunim svoju profesiju u koju sam ušla prije nego što je moj suprug bio javna ličnost”, rekla je Clinton tokom prve predsjedničke kampanje svog supruga, izjava koja je izazvala buru reakcija u javnosti.

Mnogi smatraju da upravo ta rečenica opisuje karakter demokratske kandidatkinje i njenu ambiciju, koja će je, ako se ostvari, dovesti do mjesta prve predsjednice SAD-a.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Bez obzira na nedaće, Obama ostavlja SAD u boljem stanju nego prije osam godina, kažu američki analitičari za Al Jazeeru.

Published On 04 Nov 2016
Više iz rubrike VIJESTI
POPULARNO