Eurozona: Grčku ili urazumiti ili udaljiti

Ministri finansija 17 država koje kao valutu koriste euro sastali su se u ponedjeljak u Briselu, odakle su političkim strankama u Grčkoj poslali odlučnu poruku da ta prezadužena zemlja mora poštovati uslove paketa međunarodne finansijske pomoći.

Jedina alternativa, koju analitičari sve češće zastupaju, a čak je spominju i zvaničnici Evropske unije, jeste da Grčka napusti eurozonu.

Upozorenje Luksemburgu

Međunarodni monetarni fond (MMF) pokazao je u ponedjeljak da je zabrinut u vezi Grčke, kada je upozorio Luksemburg na mogućnost “političkog incidenta” u eurozoni.

U izvještaju o ekonomiji Luksemburga, MMF je naveo da je ta mala država ekonomski i finansijski podložna pogoršanju krize u eurozoni. 

Štaviše, politički incident u zoni eura mogao bi izazvati finansijsku krizu koja bi progutala region, poručeno je iz MMF-a.

U izvještaju se ne spominje mogući uzrok incidenta, ali je on objavljen u vrijeme političkog ćorsokaka u Atini oko uslova pomoći koju joj pružaju EU i MMF.

 

Ministar vanjskih poslova Španije Jose Manuel Garcia-Margallo naglasio je da članstvo Grčke u zoni eura zavisi od “poštovanja pravila igre”.

Evropa može i bez Grčke

Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barosso i dalje se “nada i želi” da Grčka ostane u eurozoni, izjavila je njegova glasnogovornica Pia Ahrenkilde Hanse.

“Oni (Grci) vrlo dobro znaju koji su uslovi za nastavak isplate pomoći”, kazao je ministar finansija Luksemburga Luk Friden.

Njemačka je čvrsta u svom stavu da Atina mora ispuniti dogovorene uslove, a nije joj više strana ni ideja da Grčka napusti eurozonu.

Potpuna saradnja buduće vlade u Atini je od ključnog značaja, naglasio je Friden, dodajući da će, “u suprotnom, daljnja finansijska pomoć (Atini) biti uskraćena”.

Njemačka je čvrsta u svom stavu da Atina mora ispuniti dogovorene uslove, a nije joj više strana ni ideja da Grčka napusti eurozonu.

Njemački ministar finansija Wolfgang Schauble odbacio je priče da bi izlazak Grčke iz monetarne unije mogao destabilizirati Stari kontinent. “Evropa neće potonuti tako lako”, poručio je on.

“Mi želimo da Grčka ostane u eurozoni. Ali ona sama to mora željeti, kao i da ispuni svoje obaveze. Mi nikoga ne možemo primorati na to. Niko ovdje nikome ne prijeti, ali moramo biti budemo iskreni i kazati našim prijateljima i partnerima u Grčkoj da ne postoji drugi put osim onog kog smo zajedno izabrali”, zaključio je Schauble.

Apel grčkim političarima

Zvaničnici EU-a, koji su se sastali u Briselu, sličnog su mišljenja kao zvanični Berlin.

Predsjednik Komisije je poručio da, mada ima “mnogo poštovanja za grčku demokratiju”, ta zemlja treba “napustiti eurozonu, ako ne uspije ispuniti stroga dogovorena pravila”.

“Imam puno poštovanja za demokratiju u Grčkoj, ali moram da poštovati i preostalih 16 parlamenata”, rekao je Barosso u intervjuu za italijansku TV stanicu SkyTG24.

Predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy apelirao je na grčke političke lidere da imaju “osjećaj nacionalne odgovornosti”.

Grčka treba “napustiti eurozonu, ako ne uspije ispuniti stroga dogovorena pravila”.

“Grube poruke su upućene Grčkoj, vidjet ćemo da li će to urazumiti lidere grčkih političkih partija”, poručio je jedan od diplomata iz Brisela.

Ukoliko vlada u Atini ne bude formirana do sastanka parlamenta u četvrtak, novi izbori će morati biti održani u junu.

Kako je za Al Jazeeru kazao ekonomski analitičar Damir Šaljić, Grčka se dugoročno vjerovatno susreće sa velikom inflacijom i sistemskim problemima koje će morati sama riješiti.

“U tom trenutku se gubi svaka pomoć, svaka podrška EU-u. Naravno, oni kriteriji koje je EU nametnula u tom trenutku ne važe. Veći problemi su u eurozoni. Njemačka bi konkretno morala izbrisati između 50 i 80 milijardi eura duga, što je veliki problem za članice. Ovo je samo Njemačka. Naravno, to je jak politički i ekonomski presedan unutar EU-a”, rekao je Šaljić.

Euro na najnižem nivou

Evropske akcije potonule su u ponedjeljak, a euro je pao na najniži nivo od januara, zbog tržišnih špekulacija o posljedicama koje bi izlazak Grčke iz eurozone imao na bankarski sektor monetarnog bloka.

Budući da su događaji u Grčkoj trenutno van kontrole njenih partnera iz eurozone, ministri finansija će neke odgovore potražiti od Španije.

Brojne prognoze ukazuju na to da ta zemlja, uz duboku recesiju i ogroman broj nezaposlenih, nema mnogo šansi da ostvari čak ni revidirani cilj budžetskog deficita.

Drastične reforme bankarskog sektora, koje je najavila vlada u Madridu, primorat će banke da obezbijede dodatnih 30 milijardi eura u vidu zaštite od rizičnih kredita, kao i da izdvoje slabe aktive u sektoru nekretnina iz svoje ukupne finansijske imovine.

Španski ministar finansija rekao je da je “Španija preduzela sve potrebne mjere da povrati privredni rast i stabilizira ekonomiju”.

Trgovac berzanske firme “ETX kapital” Markus Huber poručio je da bi “izlazak Grčke (iz eurozone) dugoročno mogao da bude dobra stvar”, jer bi EU mogla svu energiju usredotočiTI na podršku Španiji i Italiji”.

Izvori: Al Jazeera i agencije