Francuski izbori: Desnica presuđuje

Šokantno: Svaki peti Francuz je ultradesničar (EPA)

Odgovor na fundamentalno pitanje francuskih predsjedničkih izbora 2012. da li će ljevica, nakon tri izgubljene bitke – 1995, 2002. i 2007. godine – najzad imati predsjednika Republike, odložen je do 6. maja. Kandidat socijalista Francois Hollande, koji je sa 28,63% dobijenih glasova pobjednik prvog izbornog kruga, kao ni sadašnji predsjednik i pretendent na još jedan mandat, Nicolas Sarkozy, za kojeg se opredijelilo 27,18 posto birača, nisu se ni odmorili od nedjeljnih uzbuđenja, a već su, od ponedeljka ujutro, pošli na pohod čiji je cilj pobjeda u drugom krugu 6. maja.

Sarkozy izaziva

Niti je Hollande siguran da je dobio izbore niti Sarkozy smatra da ih je izgubio. Bitka se nastavlja do posljednjeg trenutka. Minimalan zaostatak za Hollandeom u prvom krugu od nepunih 1,5 procenat Sarkozy nastoji nadoknaditi borbenošću uoči drugog kruga, pozivajući kandidata socijalista na otvoren trostruki obračun pred francuskom javnošću. “Želim da debatujemo pred Francuzima”, insistira on, “projekt protiv projekta, ličnost protiv ličnosti, iskustvo protiv iskustva. Francuzi imaju pravo da znaju i gospodin Hollande ne treba da bježi”, izaziva Sarkozy, uvjeren da bi u tri televizijske rasprave oči u oči izašao kao pobjednik. Međutim, tradicija neće biti iznevjerena. Kandidati će imati samo jedan duel, već zakazan za 2. maj. 

Neočekivan uspjeh kandidatkinje Nacionalnog fronta Marine Le Pen je izuzetno značajna činjenica prvog izbornog kruga. Na trećoj poziciji, sa gotovo 18 procenata dobijenih glasova, ona je postigla najveći izborni uspjeh u istoriji ove ekstremno desničarske partije. Marine je nadmašila i svog oca Jean-Marie Le Pena, koji je 2002. godine sa svega 16,86% glasova ušao u drugi krug, eliminisavši kandidata Partije socijalista Lionela Jospina, koji je podbacio tek za nekoliko procenata.

Činjenica da je gotovo svaki peti Francuz koji je izišao u nedjelju na birališta dao glas kandidatkinji Nacionalnog fronta zabrinuo je Evropu.

Kandidat Lijevog fronta Jean-Luk Melenchon, koji je osvojio više od 11 procenta glasova, kao i kandidatkinja ekologista Eva Joly sa blizu 2,5% glasova bez ikakve dvojbe su pozvali svoje simpatizere i pristalice da u drugom krugu glasaju za Hollandea. Međutim, to još nije dovoljno za pobjedu. Hollande može dobiti podršku barem jednog dijela od 9,13% birača koji su u prvom krugu glasali za centristu Francoisa Bayroua. On je izjavio da će svoje opredjeljenje saopštiti 3. maja pošto čuje televizijsku debatu dvojice finalista.

Uragan Le Pen

Marina Le Pen se nije izjasnila o tome kome da njeni birači daju glas u drugom krugu, ali po prirodi ideološke i političke opredijeljenosti, oni bi trebalo da se prikloni Sarkozyju. Nije to tako jednostavno kako izgleda na prvi pogled. Šefica Nacionalnog fronta, kojoj su poslije uspjeha u nedeljnom prvom izbornom krugu porasla krila, sada na veliko kalkuliše. Njena izjava u euforiji poslije saopštenja rezultata da je Nacionalni front sada jedina opozicija ljevici je veoma indikativna. Ona svojim biračima može sugerirati apstinenciju od drugog izbornog kruga. Ako bi je svi poslušali, Sarkozy bi definitivno izgubio. Ona bi time, kao “jedina opozicija ljevici” ojačala svoje pozicije na francuskoj desnici kao i šanse na sljedećim predsjedničkim izborima. Međutim, birači je ne moraju poslušati. Analitičari su konstatovali da građani koji glasaju za Nacionalni front nisu kompaktno izborno tijelo. U drugom krugu izvjestan i nezanemarljiv postotak tih birača mogao bi glasati čak i za Hollandea.   

Činjenica da je gotovo svaki peti Francuz koji je izašao u nedelju na birališta dao glas kandidatkinji Nacionalnog fronta zabrinuo je Evropu. Već je historijski stereotip da u vrijeme ekonomskih kriza jačaju populističke, ekstremno desničarske stranke.

Dnevnik “Corriere della Sera” smatra da prodor ekstremne desnice “potvrđuje da je Francuska bolesna” i da će taj problem naslijediti budući stanar Jelisejske palate.

Marine Le Pen ima malo uspjeha u velikim gradovima, ali uveliko osvaja radničke i ruralne sredine. Zebnja podilazi pri pomisli da u zemlji temeljnih demokratskih tradicija kao što je Francuska svaki peti građanin sa biračkih spiskova prihvata retrogradnu ultranacionalističku i ksenofobičnu ideologiju Nacionalnog fronta. Zato su, uz vijesti da je kandidat Partije socijalista Francois Hollande stekao minimalnu prednost u prvom krugu, evropski mediji koncentrisani upravo na izborni prodor ekstremne desnice. 

“Uragan Le Pen” naslovljuje svoj komentar italijanski ljevičarski list “Republika”, a dnevnik “Corriere della Sera” smatra da prodor ekstremne desnice “potvrđuje da je Francuska bolesna” i da će taj problem naslijediti budući stanar Jelisejske palate, ma ko to na kraju bio. Većina italijanskih medija ocjenjuje da će Marine Le Pen svojim biračima sugerirati apstinenciju kako bi sigurno pobijedio Hollande, što bi njoj omogućilo da stekne značajnu ulogu u “rekomponovanju desnice”.

Sprega Merkozy

Angela Merkel izbjegava svaki komentar o prvom krugu francuskih predsjedničkih izbora. Oprezna je pošto bi svakom izjavom mogla naškoditi svom savezniku Nicolasu Sarkozyju, kojeg je podržala prije nego što će se i kandidovati. U potaji, sudeći po onome što izjavljuju njoj bliske ličnosti, nada se da meč još nije izgubljen, ali ne želi ni da se nekom izjavom zamjeri Francoisu Hollandeu, s kojim joj valja sarađivati ako bude izabran 6. maja.

Njemački socijaldemokrati, s druge strane, ne kriju zadovoljstvo što Hollande ima velike šanse da postane sljedeći francuski predsjednik. To bi, po njima, bio značajan doprinos “suzbijanju politike strogosti koja je nametnuta Evropi”. “Neophodna je alternativa politici Angele Merkel i Nicolasa Sarkozyja, koji sve polažu na strogost, a ne čine ništa za ekonomski rast”, kaže šef njemačkog SDP Sigmar Gabriel.

Pobjeda ljevice, kao i izborni uspjeh ekstremne desnice američki mediji komentarišu kao manifestovanje “želje za promjenama u Francuskoj nakon 17 godina centrističko-desne vladavine”.

Aludirajući na savezništvo Angele Merkel i Nicolasa Sarkozyja, koje je svojevremeno u zapadnim medijima označeno kao “sprega Merkozy”, britanski “Times” sumnja da na isti način može funkcionisati tandem “Frangela” ili “Merkande”. Podsjećajući da Hollande ima namjeru da visoke zarade optereti porezom od 75% i da drastično smanji državnu potrošnju, ovaj dnevnik ukazuje na to da bi rezultat francuskih predsjedničkih izbora mogao značajno utjecati na način rješavanja evropske krize.

Grčki komentatori izražavaju nadu da će Francois Hollande dobiti i drugi krug, što će označiti početak promjena u Evropi. “Rezultat prvog izbornog kruga ne znači poraz Nicolasa Sarkozyja, nego njemačke politike”, kaže komentator najtiražnijeg dnevnika “To Vima” i naglašava: “Pad sadašnjeg francuskog predsjednika počeo je prije godinu i po dana kad je podržao njemačku i politiku strogosti prema zemljama juga Evrope.”
  
Pobjeda ljevice i izborni uspjeh ekstremne desnice američki mediji komentarišu kao manifestovanje “želje za promjenama u Francuskoj nakon 17 godina centrističko-desne vladavine”. “Nedeljno glasanje u Francuskoj može imati značajne implikacije na ostatak Evrope”, ocjenjuje Wall Street Journal, “posebno u relativizovanju njemačkog recepta ekonomske strogosti u suočenju sa krizom, koji Sarkozy prihvata, a Hollande odbija”.

 

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.
 
Izvor: Al Jazeera