Grčki parlament za sporazum o novoj pomoći

Nivo duga veći od 120 posto BDP-a smatra se dugoročno neodrživim (Reuters)

Parlament Grčke je u srijedu ujutro ratificirao sporazum o novoj međunarodnoj pomoći.

Sahinidis novi ministar finansija

Grčka je u srijedu imenovala Filiposa Sahinidisa, dosadašnjeg zamjenika ministra finansija, kao novog ministra finansija, nakon što je njegov prethodnik Evangelos Venizelos prije dva dana dao ostavku, da bi vodio socijalističku partiju PASOK na predstojećim izborima, izjavio je neimenovani izvor iz vlade u Atini.

Sahinidis je nadgledao formiranje budžeta i bio jedan od zvaničnika ministarstva finansija koji su provodili teške ekonomske reforme u posljednje dve godine, u zamjenu za finansijsku pomoć EU i MMF-a, prenosi AFP.

Ratifikacija je uslijedila nakon što je Grčka u utorak primila prvu tranšu iz dugog paketa pomoći od 7,5 milijardi eura, navelo je ministarstvo finansija u Atini.

Od toga je 5,9 milijardi eura došlo od eurozone, a 1,6 milijardi je priložio Međunarodni monetarni fond (MMF).

Atina mora nastaviti s provođenjem mjera štednje da bi osigurala isplatu pomoći, što će nadgledati njeni kreditori.

Zemlje eurozone su se prošlog mjeseca dogovorile da će Atini pružiti kredit od 130 milijardi eura, pored još neisplaćenih 42 milijarde eura iz prvog paketa pomoći, ukupne vrijednosti 110 milijardi eura, dogovorenog u maju 2010. godine.

Atina mora nastaviti s provođenjem mjera štednje da bi osigurala isplatu pomoći, što će nadgledati njeni kreditori.

Međunarodni kreditori Grčke, međutim, smatraju da postoje “značajni rizici” da ta zemlja možda neće uspjeti dovoljno smanjiti svoj dužnički teret, što bi značilo da bi joj bila potrebna dodatna pomoć.

Greške nisu isključene

U dokumentu u koji je agencija AP imala uvid navodi se da grčki program mjera štednje i strukturnih reformi “možda sadrži greške”.

“Vlasti možda neće biti u mogućnosti primijeniti reforme planiranim tempom”, navodi se u izvještaju MMF-a, Evropske komisije (EK) i Evropske centralne banke (ECB).

Grčkim programom javni dug bi mogao biti spušten do nivoa od 116,5 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) do 2020. godine, ali je cilj koji su postavili međunarodni kreditori 120,5 posto.

Narodna banka Grčke predviđa da će privreda ove godine potonuti 4,5 posto, dok će nezaposlenost premašiti 19 posto.

Pored zabrinutosti da reforme suviše sporo teku, grčka privreda suočava se s lošom prognozom, budući da je zašla u petu godinu recesije, a potrebno je da se oporavi da bi planovi o smanjenju javnog duga mogli donijeti rezultate.

Narodna banka Grčke predviđa da će privreda ove godine potonuti 4,5 posto, kao i da će sljedeće godine ostati u recesiji, dok će nezaposlenost u 2012. godini premašiti 19 posto.

Međunarodni zajmodavci smatraju da postoji rizik da javni dug Atine bude snižen na nedovoljnih 145,5 posto BDP-a do 2020. godine, čak i uzimajući u obzir gubitke na koje su pristali privatni kreditori.

Izbori odlažu reforme

Pored toga, Grčku krajem aprila ili početkom maja očekuju opći izbori, što će vjerovatno dodatno odložiti reforme.


Filipos Sahinidis [AP]

Nova vlada će možda pokušati izmijeniti uslove dogovorene u okviru paketa pomoći.

Izvjesno je da će Grčkoj biti potrebno mnogo više vremena nego što se očekivalo da prepozna i primijeni neophodne strukturne fiskalne reforme.

Prihodi od prodaje državne imovine također bi mogli biti manji od očekivanih, “zbog tržišnih poteškoća i političkih prepreka”, navodi se u izvještaju.

Nivo duga veći od 120 posto BDP-a smatra se dugoročno neodrživim.

Uz rast zabrinutosti da država neće moći smanjiti dug, investitori utječu na rast kamatnih stopa na tržištu obveznica, zbog čega za državu postaje suviše skupo da prodajom dužničkih hartija finansira svoj dug, što na kraju dovodi do potrebe za finansijskom pomoći, kakvu su morale primijeniti Grčka, Portugal i Irska.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike VIJESTI
POPULARNO