Klimatske promjene prijete nestankom država
Priroda ne pregovara.
Dok se delegati na samitu o klimatskim promjenama sukobljavaju oko rokova, obavezujućih ciljeva i finansija, neke od najsiromašnijih država svijeta upozoravaju kako rast nivoa mora i žestoke oluje prijete njihovom nestanku izuzev ako se svijet ne dogovori o borbi protiv globalnog zagrijavanja, prenosi Reuters.
„Mi ćemo biti jedna od prvih država koja će nestati pod vodom“, kazao je Foua Toloa, visokorangirani političar sa Tokelaua, otoka koji je na pola puta između Havaja i Novog Zelanda i koja je svega pet metara iznad nivoa mora.
„Mi smo mala i osjetljiva nacija, veoma podložna klimatskim i promjenama okoliša.“
Ministar vanjskih poslova Grenade Karl Hood, predsjednik Saveza država sa malih otoka (AOSIS) koji broji 43 članice i koje su na prvom udaru klimatskih promjena, bio je čak direktniji.
„Ako sada ne uradimo nešto, neki od nas će umrijeti.“
Mnoge države sa niskom nadmorskom visinom već računaju posljedice od porasta emisija štetnih gasova u brojevima izgubljenih života, oštećenih ekonomija i promijenjenog reljefa.
„Do 2025. godine, rast nivoa mora mogao bit dovesti do seobe najmanje 10 posto stanovništva“, potpredsjednik Komora Fouad Mohadji kazao je delegatima na razgovorima o klimatskim promjenama u južnoafričkom lučkom gradu Durbanu.
Pitanje finansija
Morske vode mogle bi uništiti 29 procenata puteva, 30% hotelske infrastrukture na kojima počiva turistička industrija male otočke države, 70% luka i aerodroma, što bi na kraju moglo koštati više od milijardu američkih dolara.
Evropska unija poziva da se zakonski obavezujući globalni dogovor donese do 2015. godine i provede do 2020. godine, no ministar okolišta Fidžija Samu Saumutua je kazao kako bi to moglo biti prekasno za smanjenje, trenutno rastućeg, nivoa mora koje prijeti da potopi otoke ove države.
Cikloni se sada dešavaju tokom cijele godine, stalno imamo poplave, u priobalnim područjima su nam zalihe pitke vode pomiješane sa slanom vodom“, kazao je ministar okolišta Fidžija Samu Saumutua.
„Mi smo očajni situacijom koja se kod nas dešava.“
Nisu samo njegovi otoci na udaru.
Herman Rosa Chavez, ministar okoliša Salvadora, istakao je da je tropska depresija, koja je prije dva mjeseca poharala Centralnu Ameriku, potopila 10 posto njegove države i izazvala gubitke od 840 miliona dolara.
„Doživjeli smo porast broja ekstremnih vremenskih događaja po deceniji. Tokom 1960-tih i 1970-tih dešavao jedan takav događaj, dok ih je u protekloj deceniji bilo 10“, kazao je kako bi ilustrirao klimatske promjene.
Nekoliko delegata optužilo je globalne ekonomske sile da ignoriraju nauku i da stavljaju u rizik samo postojanje država koje veoma malo pridonose milionima tona ugljika koje se godišnje emituju u atmosferu, a koje su najdirektnije na udaru promjena klime.
„Neki ljudi imaju veliki interes da ne dođe do napretka u ovim pregovorima“, kazao je Tosi Mpanu-Mpanu, lider Afričke grupe.
Istakao je kako države trebaju početi sa provedbom drugog dijela Protokola iz Kyota čija klauzula o ispunjavanju ciljeva u smanjenju emisija ugljika do kraja naredne godine, no Hood sa Grenade smatra kako se sada mora donijeti obavezujući dogovor.
„Imamo sve potrebne sastojke da odmah počnemo raditi i da imamo zakonsku snagu u narednoj godini“, istakao je.
Sjedinjene Američke Države negiraju navode da pokušavaju protegnuti proces nakon 2020. godine, no Hood nije bio ubijeđen.
Odbrambeni zidoci
„Mnogo vam hvala, ali mi dozvolite da to vidim u sobi za pregovore, da to vidim u tekstu“, odgovorio je američkim predstavnicima.
Osjetljive otočne države i mnoge druge ranjive države u Africi, Aziji, Centralnoj i Latinskoj Americi nemaju dovoljno finansijske snage da se same bore protiv ove krize.
„U proteklim godinama smo potrošili milione da izgradimo odbrambene zidove zbog propadanja obale i rasta nivoa mora, te milione na čišćenje nakon poplava“, rekao je ministar okoliša Dominike Kenneth Darroux.
Svi se nadaju da će u Durbanu nastati Fond zelene klime i koji će godišnje kanalisati do 100 milijardi dolara pogođenim državama kako bi se borile sa efektima globalnog zagrijavanja.
„Mi vas ne molimo, ali trebamo saveznike“, kazao je Luis Ferrate, lider delegacije Gvatemale.
Izvor: Agencije