Arapska liga uvela sankcije Siriji

Sirijski ministar ekonomije kaže da su ekonomske sankcije koje je uvela Arapska liga protiv Sirije “opasan presedan” koji će naštetiti sirijskom narodu.

Mohammed al-Nidal Shaar je u izjavi objavljenoj u ponedjeljak u sirijskom provladinom dnevnom listu Al-Watan rekao da, jednom kada su sankcije stavljene na snagu Damasku “izvori strane valute će biti pogođeni”, javlja agencija AP.

Arapska liga u nedjelju je usvojila niz sankcija, uključujući prekid finansijskih i trgovinskih transakcija sa sirijskom vladom, nakon što je Sirija odbila zahtjev Lige da u zemlju do petka uđe nekoliko stotina promatrača.

Premijer Katara Sheikh Hamad bin Jassim Al Thani rekao je da je ovo “tužan dan za Bliski istok” ali da su sankcije bile neophodne.

“Još uvijek se nadamo da će naša sirijska braća potpisati sporazum kojim će masovna ubistva biti obustavljena … ovim bi se stavila tačka na naše procedure. Sirija je bitna zemlja u regiji.”

“Neki traže potpunu intervenciju … ali mi kao arapske zemlje pokušavamo spriječiti stranu intervenciju”, dodao je. “Imamo za cilj izbjeći patnju sirijskog naroda. Vrlo nam je bitno da ove odluke ne utječu na građane. Nadamo se da ćemo postići sporazum i odmah provesti rezolucije Arapske inicijative.”

Sankcije uključuju prestanak finansijskih transakcija sa Centralnom bankom Sirije, zabranu putovanja sirijskim liderima u arapske zemlje, te zamrzavanje projekata arapskih zemalja u Siriji.

Sirijski zvaničnici rekli su da je ovaj potez „izdaja arapske solidarnosti“.

Sheikh Hamad je rekao da je 19 od 22 zemlje članice Lige odobrilo sankcije.

Irak, Liban i Alžir glasali su protiv odluke Lige.

„Liban se udaljio jer je u vrlo teškoj situaciji“, izvijestila je dopisnica Al Jazeere iz Libana Zeina Khodr.

„Ova zemlja je podijeljena na one koji podržavaju sirijsku vladu i one koji je ne podržavaju. Sirija je ekonomski konop za spašavanje Libana i bilo kakve sankcije naštetit će Libanu“.

U Tripoliju, desetine hiljada pristalica prozapadne libanske opozicije demonstriralo je u nedjelju protiv sirijskog režima i Hezbolaha, javio je AFP.

Nove žrtve

U međuvremenu, izbili su oštri sukobi između vojske i odbjeglih vojnika u gradu Homsu u centralnoj Siriji, saopćili su aktivisti.

Sirijski opservatorij za ljudska prava sa sjedištem u Londonu izvijestio je da su dva transportera sirijske vojske uništena u nemirima.

„Regularna vojska koristi teško naoružanje u svojim akcijama u regionu Talbiseh . . . četiri civila su ranjena“, navodi se u saopćenju Opservatorija.

Dopisnica Al Jazeere iz obližnjeg Jordana, Nisreen El-Shamayleh, javila je da 26 ljudi poginulo u Siriji u nedjelju, prema navodima opozicione Opće komisije sirijske revolucije.

Sirija je zabranila ulaz stranim novinarima, te ovi navodi ne mogu biti potvrrđeni.

U subotu je sirijski ministar vanjskih poslova Walid al-Muallem kritizirao odluku o novim sankcijama u pismu upućenom Arapskoj ligi. Optužio je zemlje članice da  konfliktu u Siriji pokušavaju dati međunarodnu dimenziju.

Muallem je nazvao sankcije pozivom „na stranu intervenciju, umjesto poziva da se takva intervencija izbjegne … mi smo ovu posljednju odluku Arapske lige shvatili kao prešutno zeleno svjetlo za internacionalizaciju situacije u Siriji i miješanje u njena unutrašnja pitanja“.

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija već su uvele niz oštrih ekonomskih sankcija.

Khodr je ranije izvijestila da su sirijski naftni sektor i turizam već oslabili pod bremenom postojećih sankcija.

Prema navodima zapadnih diplomata, cilj novih sankcija je da ubijedi elitu da „promijeni stranu“ i prestane podržavati predsjednika Bashara al-Assada, kazala je Khodr.

Neprestano nasilje

U petak, sirijska vojska obećala je da “će odsjeći svaku zločinačku ruku koja cilja na sirijsku krv”, govoreći da su nedavni napadi na snage sigurnosti opasna eskalacija nasilja u zemlji u kojoj vlada osmomjesečna kriza.

Prkosna izjava signalizira da se nasilje u zemlji pogoršava kako predsjednik Assad pokušava eliminirati najozbiljniju prijetnju njegovoj porodici u 40-godišnjoj dinastiji pod sve većim međunarodnim pritiskom.

Uglavnom mirni ustanak protiv Assada počeo je u martu, ali je postao nasilan kako su prebjegli vojnici iz vojske okrenuli oružje na snage sigurnosti, a neki demonstranti uzeli oružje kako bi se zaštitili, javila je agencija AP.

Eskalacija krvoprolića izazvala je strahovanja od građanskog rata.

Ujedinjeni narodi procjenjuju da je u vojnom obračunu protiv pobune već poginulo najmanje 3.500 ljudi.

Izvori: Al Jazeera i agencije