Danas parlamentarni izbori u Maroku

Stanovnici Maroka danas će izaći na parlamentarne izbore za koje postoji opasnost od malog odaziva građana jer reformistički pokret poziva na bojkot.

Današnji izbori su prvi po novom Ustavu ove sjevernoafričke države koji je predložio kralj Mohammed VI i koji je izglasan na referendumu 1. jula dok su trajali ustanci u obližnjim državama.

Izglasani Ustav daje više ovlasti parlamentu i premijeru, koga sada mora postaviti kralj iz reda one stranke koja ima najviše zastupnika u sazivu.

Istraživanja javnog mijenja nisu dozvoljena u Maroku ali posmatrači su naveli kako je vjerovatno da će najviše fotelja osvojiti islamistička opozicona Partija pravde i razvoja.

Njen glavni rival na današnjim izborima je Koalicija za demokratiju, nestabilni osmostranački blok koji je blizak monarhiji i u kojem Nacionalni pokret nezavisnih, stranke ministra finansija Saleheddina Mezouara.

Nekolicina od 35 miliona stanovnika Maroka izjavila je kako ne planira glasati jer nemaju povjerenja da će novi zastupnici unaprijediti njihove živote.

Proreformski pokret 20. februar, koji je odgovoran za proteste održane netom prije kraljeve objave reformi Ustava, pozvao je na bojkot izbora.

Oni tvrde kako donesene ustavne reforme nisu dovoljne i da će izbori samo dati kredibilitet nedemokratskoj vladi.

Protesti mladih

Više od 1.000 mladih osoba koje imaju diplome ali ne i posao, u četvrtak su demonstrirali u prijestonici Rabatu, tražeći zaposlenje. Oni su se pridružili pozivima na bojkot.

Vlasti su zabrinute oko odaziva, a profesor ustavnog zakona na univerzitetu u Rabatu Omar Bendourou tvrdi kako oni trebaju „uraditi sve u njihovoj moći“ da osiguraju odaziv veći od 37 posto, koliko je građana glasalo na posljednjim izborima 2007. godine.

Kazao je kako bi „veliki odaziv na izborima 2011. godine da kredibilitet ustavnim reformama izglasanim u julu“.

„Također bi dao određenu količinu kredibiliteta i bolju sliku marokanskog stanja u inostranstvu o tome kako se kraljevstvo odnosi prema protestima“, dodao je.

Dok su reforme prenijele određene ovlasti kralja na parlament i premijera, on ostaje šef države i vojske, te idalje postavlja ambasadore i diplomate.

Izvor: Agencije