Zemlje regije još će morati da se zaduže

Zemlje bivše SFRJ uglavnom su na rubu dozvoljene zaduženosti, ali ekonomisti upozoravaju na činjenicu da će se zemlje regije u budućnosti morati zaduživati i povećavati nivo svog duga.

Srbija će kraj tekuće godine dočekati sa znatno uvećanim javnim dugom, koji je na samom rubu zakonski dozvoljene maksimalne granice od 45 posto vrijednosti bruto društvenog proizvoda (BDP), upozoravaju ekonomisti u analizi koju je objavio Tanjug.

Zabilježeni javni dug Srbije krajem septembra od 14,75 milijardi eura obuhvatio je 44,4 posto vrijednosti BDP-a, iako neki analitičari smatraju da je kritična granica javnog duga već probijena, a septembarska prodaja milijardu dolara državnih obveznica dodatno je uvećala ionako visok dug zemlje.

I u ostalim državama nastalim nakon raspada bivše SFRJ problem javnog duga je vrlo izražen, a u velikom problemu su i dvije bivše najrazvijenije jugorepublike – Hrvatska i Slovenija.

Poznati slovenski ekonomist Jože Mencinger i druge njegove kolege su još prethodnih godina upozoravali vodeće političare u Ljubljani na brz rast javnog duga, koji će se krajem ove godine vjerovatno zaustaviti na koti od 16 milijardi eura, ili 47 posto BDP-a.

Sigurnosni ventil

Koliko je kriza u Sloveniji ozbiljna govori i činjenica da su vodeće međunarodne agencije ove godine snizile slovenski kreditni rejting, kao i da će ta članica Evropske unije (EU) iduće godine morati zamrznuti sve zarade u javnom sektoru i poduzeti i druge nepopularne mjere stroge štednje.

Dužnički problemi nisu ništa manje izraženi ni u Hrvatskoj, koju prati veliko breme javnog duga i slabašni izgledi da taj problem u bliskoj budućnosti uspješno riješi, ocjenjuje Tanjug.

Hrvatska ima javni dug u vrijednosti oko 20 milijardi eura, ili 51 posto procijenjenog BDP-a.

Privredni rast u Hrvatskoj je tokom protekle tri godine bio u padu ili vrlo anemičan, a skromna ekonomska ekspanzija očekuje se i tokom 2012. godine, pa će i Vlada u Zagrebu biti prinuđena na drastične mjere štednje i kresanje potrošnje na svim nivoima.

Hrvatska, međutim, u odnosu na Srbiju i neke druge bivše yu republike, ipak ima neku vrstu prednosti, jer svake godine može računati na značajne prihode od posjete stranih turista i taj devizni priljev predstavlja „sigurnosni ventil“.

Crna Gora također ima visok nivo javnog duga, koji je sredinom ove godine iznosio 1,4 milijarde eura, ili oko 44 posto BDP.

Dugovi Bosne i Hercegovine i Makedonije su znatno manji. Analize ekonomista ukazuju, međutim, da će se i te dvije zemlje u budućnosti morati zaduživati i povećavati nivo svog duga, iako, na primjer, makedonska Vlada tvrdi da će sve buduće zajmove usmjeravati u investicijsku potrošnju.

Ekonomska bomba

Predsjednik Srbije Boris Tadić je izrazio bojazan da bi se kriza u Grčkoj i Italiji mogla nepovoljno odraziti na Srbiju.

On se nada da će Evropska unija (EU) naći rješenje i spriječiti eventualno prelijevanje krize iz eurozone na druge zemlje, uključujući Srbiju.

Tadić je ocijenio da su finansijska situacija u EU i političke posljedice krize iz 2008. godine svijet pogodile “ekonomskom atomskom bombom” i podsjetio na težak položaj Grčke i krizu koja zahvata Italiju i Španiju.

On je, povodom krize u eurozoni, konstatirao da Srbiji opasnost najviše prijeti od Grčke i Italije i izrazio nadu da će grčke banke, uz pomoć EU, uspješno savladati probleme.

“Grčka nije problem za Srbiju sem kada su u pitanju grčke banke i taj problem pratimo i mislimo da će biti rešen. Sa Italijom imamo uravnotežene odnose, balansiran uvoz i izvoz i mogli bismo ozbiljno da budemo pogođeni krizom”, dodao je predsjednik Srbije.

On kaže da je italijanski dug veoma veliki, ali da “sve to ne znači da italijanski investitori ne treba da dolaze u Srbiju”.

“Imamo bojazan da bi kriza iz Grčke i Italije mogla da nas pogodi. Mi idemo ka EU, koja je kristalizovan sistem ljudskog društva, ali ne znači da nisu ranjivi”, naveo je predsjednik Srbije.

Nova tržišta

Tadić je kazao da je Srbija zbog toga razvijala politiku alternativnih stubova s Kinom, Rusijom, Japanom i Brazilom i ocijenio da to nije ugrozilo put Srbije ka EU.

Predsjednik Srbije je posebno istakao značaj diversifikacije izvoza, odnosno neophodnost da se izvozi u što više država.

Kako je rekao, Srbija treba sada akumulirati iskustva iz krize za bududća vremena.

On je skrenuo pažnju da u predstojećem periodu niko ne smije obećavati blagodeti ili neki izuzetno veliki privredni rast, ali da se mora raditi na očuvanju razvojnih potencijala.

“Srbija mora da bude spremna za nove investicije”, zaključio je Tadić i dodao da će se “u predstojećem vremenu otvoriti nova tržišta i Srbija treba da bude spremna za nove investicije”.

Izvor: Agencije