Uvod u novi veliki sukob

Piše: Edin Krehić

Da li je moguće u modernom dobu doživjeti bankrot države pogođene ekonomskom krizom, koja je praktično ovladala svijetom, i može li se takav scenarij poput razorne epidemije proširiti diljem svijeta i, čak, postati uvod u masovan socijalni bunt: nemire, pljačke, rušenja vlada, možda i novi veliki sukob…

Treći svjetski rat je, ipak, još ostao visiti kao zlokobna prognoza iz jedne epizode Nadrealista, no trvenja među državama traju kada se ugase kamere i posve su drugačija od diplomatskih i uvijenih izjava.

Dovoljno je prelistati utjecajne svjetske medije. Tako je njemački Die Welte već poodavno napisao o verbalnom sporu, praktično vrlo žužnoj svađi, Grčke i Njemačke. Zvanična Atina, pritisnuta protestima, s jedne strane, te strogim zahtjevima međunarodne zajednice koja je pokušava spasiti, s druge strane, direktno je poručila kako Berlin nije isplatio ratnu odštetu Grčkoj nakon Drugog svjetskog rata.

Ukradeno zlato

U opticaju je cifra od 95 milijardi dolara. Još početkom prošle godine je tadašnji zamjenik grčkog premijera Theodoros Pangalos rekao kako Njemačka duguje Grčkoj ukradeno zlato. Uslijedio je odgovor u kojem je Berlin Grke nazvao prevarantima, jer su im već isplatili milijarde. No, tu nije stalo, jer nastavilo se uvredama o “finansijskim nacistima”.

Pa i kada se kao prenapuhane neutraliziraju kataklizmične prognoze, ostaju izjave svjetski priznatih stručnjaka, koje su pesimistične.

Tako znameniti njemački ekonomski analitičar Christijan Neff smatra da državni bankroti nisu samo puka teorija, već realnost koja može postati izvjesna. Slovenski list Finance napisao je tim povodom kako bi posljedice propasti eura bi bile teške: došlo bi do krize u finansijskom sektoru, ali i do bankrota brojnih članica eurozone.

Profesor sa Harvarda Kenneth Rogoff još je na predavanju u Tokiju 2010. godine poručio da bi države zbog golemih javnih dugova mogle bankrotirati te je predskazao Grčku i Portugal.

Istovremeno, George Soros je u osvrtu za New York Review of Books pojasnio kako eurozona treba prihvatiti bankrot Grčke, Portugala ili Irske ukoliko želi spas. U opasnosti su još Španija i Italija, a ako mjere spašavanja ostanu bez efekta, također Belgija i Francuska.

Šta je, ustvari, bankrot države?

U najkraćem, kada država nije u stanju izvršavati obaveze: penzije i plate u javnom sektoru te otplaćivati dugove.

Ekonomska teorija

Novi problem je što joj tada postaju nedostupni inostrani krediti, bez obzira na visinu kamata. Otuda su izvjesne kolone nezaposlenih, pad trgovine zbog smanjenja kupovne moć, opća depresija, a naposlijetku nemiri.

Zanimljivo je da ne postoji međunarodni pravni mehanizam koji bi proglasio bankrot država. Političkom odlukom sama vlada neke zemlje proglašava bankrot domaćoj i stranoj javnosti, no to ne znači prestanak postojanja same države.

Situacija je, najblaže rečeno, u cijelom svijetu ozbiljna, a dovoljan je i letimičan pogled na TV emisije, novine, portale… Svi redom u udarnim terminima i najistaknutijim mjestima objavljuju najnovije vijesti o globalnoj krizi, analize, prognoze…

Tako je slovenska Mladina objavila kako je samo od sredine 19. vijeka do danas platnu nesposobnost proglasilo oko 200 država, što se odnosi uglavnom na manje razvijene latinoameričke i afričke države.

Zanimljivo je podsjećanje koje je napravila državna agencija Srbije Tanjug o tiome kako je nekadašnja SFRJ još od 1983. godine, u vrijeme premijerke Milke Planinc, donosila propise diktirane prinudom bankrota. U ondašnjoj SR Jugoslaviji je 1992. godine, u vrijeme ratova na Balkanu, zabilježena inflacija od 19.810,2 posto, što je bio svjetski rekord poslije Drugog svjetskog rata. Mnogi analitičari navodili su početkom nove decenije da su bankrotu najbliži Argentina i Pakistan.

Iste brige

Argentina je 2002. godine objavila da ne misli otplaćivati dugove, a bila je kažnjena zabranom sudjelovanja na međunarodnom tržištu kapitala. U historijskim dokumentima spominju se i bankroti Rimskog carstva te Španije za vrijeme vladavine kralja Filipa II od 1527. do 1598. godine. Tada su u Španiju pristizale velike količine zlata iz kolonija, ali su kupovani strani proizvodi, mahom iz Engleske i Francuske, pa je domaća ekonomija oslabljena, pogotovo jer je Španija tada vodila nekoliko ratova.

Naposlijetku…

Na Balkanu je većina građana na ivici bankrota. I samo oni znaju kako opstaju bez posla ili s minimalnim primanjima.

Ovdje su penzioneri najredovnije platiše svih komunalija.

Što se država tiče…

Sve dijele iste brige. Osim Bosne i Hercegovine, u kojoj nije upostavljena nova vlast pa i nema ko proglasiti bankrot. Da nije stvarno, bilo bi nadrealno.

Izvor: Al Jazeera