Obama povećao državni dug da izbjegne bankrot SAD-a

Novi zakon predviđa proračunske rezove (EPA)

Američki predsjednik Barack Obama parafirao je zakon koji je odobrio Senat o povećavanju limita zaduživanja Sjedinjenih Američkih Država, kako bi se izbjegla nemogućnost ove zemlje da otplaćuje svoje dugove.

Obama je parafirao taj zakon nedugo nakon što ga je prihvatio Senat sa 74 glasa za i 26 protiv, dan nakon što ga je Predstavnički dom izglasao sa 269 glasova protiv 161.
Nakon prihvaćanja zakona, koji predviđa proračunske rezove, ali nijedno povišenje poreza, Obama je pozvao Kongres da poduzme mjere za stimuliranje privrede i otvaranje radnih mjesta.

Bijela kuća, te vođe republikanaca i demokrata, izjavili su da će se ovim kompromisom deficit smanjiti za oko 2,4 hiljade milijardi dolara u slijedećih 10 godina.

Šta je limit zaduživanja?

Limit zaduživanja je zakonsko ograničenje količine novca koju američka vlada može posuditi da plati svoje račune, kao što su plate državnih službenika, državnih programa kao što je medicinsko i socijalno osiguranje, te kamate vlasnicima obveznica.

Trenutni limit je 14,3 hiljada milijardi dolara.

Zašto je došlo do krize?

Američki ustav nalaže da samo Kongres može odobriti državnoj vladi da posuđuje novac. Od 1962. Kongres je 72 puta podizao limit zaduživanja. U posljednjoj deceniji, ovo se desilo 10 puta.

Po pravilu iz 1979. godine, Predstavnički dom je automatski mogao podizati limit zaduživanja po potrebama državnog budžeta. Ali u januaru 2011. ovo pravilo je ukinuto te je odlučeno da Predstavnički dom mora posebno glasati da bi povećao limit.

Kada je Obama došao na vlast u januaru 2009. usred najveće ekonomske krize od 1920-ih, američki javni dug bio je 10,6 hiljada milijardi dolara.

Kakva rješenja nudi novi zakon?

Novi zakon, koji ne propisuje povećanje poreza, podiže limit zaduživanja od 14,3 hiljada milijardi dolara do 2013. godine te zagovara smanjenje izdataka u iznosu od 900 milijardi dolara tokom 10 godina. Osnovan je i komitet koji predlaže daljnje smanjenje izdataka u iznosu od 1,5 hiljada milijardi dolara do kraja novembra 2011.

Koji će državni programi  biti smanjeni zbog štednje?

Zakon ne propisuje koje troškove treba umanjiti. Obama je naglasio da štednja neće utjecati na obrazovanje i naučna istraživanja. Dodao je da smanjivanje troškova neće biti prenaglo dok je privreda još osjetljiva.

Koje su alternative?

Republikanci, koji trenutno imaju većinu u Predstavničkom domu, žele smanjiti državni dug ograničavanjem državnih izdataka. Neki demokrati zagovaraju mješavinu veće poreske stope i smanjivanja državnih troškova.

Zašto je američki dug tako obiman?

Usljed finansijske krize 2008. državni troškovi su ubrzano rasli kada su uvedeni zakoni za izlazak iz krize i ekonomski stimulans da bi se spasila i oživjela američka privreda.

U međuvremenu, poreska dobit je smanjena zbog krize. Deficit je rastao zbog smanjenih prihoda a uvećanih troškova. Američka vlada je posudila više novca, te je državni dug rastao.

Jedan od razloga nalazi se i u poreskim zakonima iz 2001. i 2003. koje je potpisao George Bush mlađi, a koji su smanjili najveću poresku stopu na lični prihod sa 39,6 posto na 35 posto, te smanjili najvišu poresku stopu na kapitalni dobitak sa 20 na 15 posto.

Prema analizi USA Today, nakon uvođenja ovih zakona, Amerikanci danas plaćaju najmanji porez od 1950-ih godina.

U međuvremenu, deficit se povećao zbog ratova u Iraku i Afganistanu. SAD također mnogo troši na zdravstvo – godišnji izdaci su se povećali za 137 posto od 1999. do 2009. Prema navodima američkog trezora, državni dug se od 2002. godine povećava  za više od 500 milijardi dolara godišnje.

Zar SAD ne može posuditi više novca?

Ustav nalaže da samo američki Kongres može smanjiti ili uvećati limit zaduživanja. Američki trezor ne može ovo uraditi sam.

Ove ustavne odredbe propisali su osnivači SAD-a da zakonodavna i izvršna vlast ne bi mogle zloupotrebljavati svoja ovlaštenja.

Mogu li se republikanci i demokrati složiti?

Obama je predložio smanjivanje troškova za tri hiljade milijardi dolara i povećavanje poreske stope za oko hiljadu milijardi dolara u narednih 10 godina.

Republikanci žele smanjiti porez, ali su se složili da se smanji vojna potrošnja.

Obama se složio da će ograničiti način na koji je socijalno osiguranje indeksirano prema stopi inflacije i povećati starosnu dob sa kojom Amerikanci ostvaruju pravo na državno zdravstveno osiguranje sa 65 na 67 godina.

Ali John Boehner, vrhovni predstavnik republikanaca u Predstavničkom  domu, odbio je prihvatiti bilo koji dogovor kojim se povećava poreska stopa. Tvrdi da će ovakvim pristupom doći do veće nezaposlenosti.

Izvor: Al Jazeera i agencije