Život na raskršću tektonskih ploča

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je da bi više od 23 miliona ljudi moglo biti pogođeno snažnim zemljotresima koji su razorili Tursku i Siriju.

U Turskoj je proglašeno vanredno stanje u 10 provincija duž njene južne granice sa Sirijom.

Pokrajine pogođene katastrofom — Kahramanmaras, Adana, Adiyaman, Osmaniye, Hatay, Kilis, Malatya, Sanliurfa, Diyarbakir i Gaziantep — obuhvataju površinu od 100.000 kvadratnih kilometara.

Oko 15 miliona ljudi živi u ovih deset provincija, od kojih su više od 1,7 miliona sirijske izbjeglice koje su došle s druge strane granice, saopštio je glasnogovornik Ujedinjenih naroda, Stephane Dujarric.

U Siriji, Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) procjenjuje da je 10,9 miliona ljudi pogođeno u sjeverozapadnim pokrajinama Hama, Latakija, Idlib, Halep i Tartous.

Dijelovi sjeverozapadne Sirije su pod kontrolom vladinih ili pobunjeničkih snaga. Godine rata desetkovale su kritičnu infrastrukturu. Većina raseljenih ljudi u zemlji je koncentrisana ovdje, a više od 90 posto stanovništva regije se i prije zemljotresa oslanjalo na humanitarnu pomoć za zadovoljavanje svojih najosnovnijih potreba.

Koliko je razoran zemljotres?

Hiljade zgrada, uključujući škole i bolnice, oštećene su u Turskoj i Siriji.

Procjenjuje se da se u Turskoj srušilo  6.000 do 7.000 zgrada. U nekim područjima u blizini epicentra, čitava naselja su sravnjena.

U Siriji je više od 400 zgrada potpuno uništeno, više od 1.300 teško oštećeno, a još hiljade objekata je oštećeno na sjeverozapadu Sirije, navode Bijeli šljemovi.

Više od decenije rata već je oslabilo infrastrukturu u toj regiji, a stambeni kompleksi koji su izgrađeni za smještaj brojnih raseljenih ljudi na sjeverozapadu potpuno su sravnjeni. Starije stambene četvrti su uništene u Salqinu i Haremu u pokrajini Idlib, kao i u Ataribu i Jandarisu u pokrajini Halep.

Život na liniji rasjeda

Ova regija je žarište seizmičke aktivnosti zbog svoje lokacije – u blizini nekoliko ključnih linija rasjeda.

Većina Turske se nalazi na Anadolskoj tektonskoj ploči, a okružena je Euroazijskom, Afričkom i Arapskom pločom.

Posljednji zemljotresi su se dogodili duž zone istočnoanadolijskog rasjeda, uzrokovani kretanjem između Arapske i Anadolijske ploče.

Zemljotresi su bili posebno razarajući jer su istovremeno bili vrlo jaki - registrovani kao "veliki" seizmički događaji na Richterovoj skali - i plitki.

Plitki zemljotresi su generalno destruktivniji, jer su bliži površini. U dubljim potresima, seizmički valovi gube energiju dok putuju dalje prema površini.

Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država (USGS) klasificira plitke zemljotrese kao one koji se dese na dubini do 70 kilometara. Žarište zemljotresa u Turskoj bilo je na dubinama od 18 i 10 kilometara.

Koliko je Turska otporna na zemljotrese?

Tursku je kroz historiju pogodilo mnogo velikih zemljotresa. Među najsmrtonosnijim je bio zemljotres u Erzincanu magnitude 7,8 iz 1939. u kojem je poginulo oko 33.000 ljudi, te zemljotres u Izmitu magnitude 7,6 iz 1999. godine u kojem je poginulo oko 18.000 ljudi.

Turska je takođe među zemljama s najvećim brojem smrtnih slučajeva u potresima, pokazuju podaci Međunarodne baze podataka o katastrofama (EM-DAT).

Ne računajući katastrofu od ponedjeljka, u prošlom stoljeću u Turskoj je više od 80.000 smrtnih slučajeva bilo je uzrokovano zemljotresima.

Građevinski inženjeri: Niko nije slušao

Nakon zemljotresa 1999. godine razvijen je novi građevinski kodeks kako bi se osiguralo da izgrađeni objekti ispunjavaju strože sigurnosne standarde.

"Na papiru, turski kodeks seizmičkog dizajna je u skladu sa globalnim standardima - zapravo je bolji od većine", rekao je za Al Jazeeru Sinan Turkkan, građevinski inženjer i predsjednik Turskog udruženja za rekonstrukciju od potresa. “U praksi, međutim, situacija je sasvim drugačija.”

U 2017. Unija komora turskih inženjera i arhitekata upozorila je da je čak sedam miliona zgrada od ukupno 20 miliona zgrada u cijeloj zemlji u opasnosti od urušavanja u slučaju potresa.

Profesor Okan Tuysuz, inženjer geologije s Tehničkog univerziteta u Istanbulu, vjeruje da je razmjer štete pretrpljene u ponedjeljak uzrokovan kombinacijom faktora uključujući nemar, zgrade koje nisu u skladu sa standardima i sama snaga potresa. “Ovdje je riječ o zaista ogromnim potresima”, rekao je Tuysuz za Al Jazeeru.

Turkkan dijeli isto mišljenje. "Ne samo da su potresi bili ekstremno snažni, nego su se i brzo smjenjivali", objasnio je. “Mnoge su zgrade zadobile samo manju do srednju štetu u prvom potresu, ali su se srušile nakon drugog.”

Ipak, stručnjaci ističu da tragedija ovakvih razmjera nije neizbježna.

"Koliko god jak, nijedan potres ne bi mogao uzrokovati toliku štetu da su sve zgrade bile u skladu sa standardima", rekao je Turkkan.

"Godinama smo održavali konferencije, pisali izvještaje i slali ih lokalnim vlastima", požalio se Tuysuz, govoreći o naporima da se izvrše pripreme za eventualne velike potrese koji bi pogodili gradove poput Hataya i Gaziantepa. “Niko nije slušao.”