Jednostavan ilustrovani vodič za ramazan: Odgovori na deset uobičajenih pitanja

Počeo je mjesec ramazan tokom kojeg će se muslimani koji poste suzdržavati od jela i pića od zore do sumraka, kako bi postigli veću svijest o Bogu.

U ovom vizuelnom objašnjenju odgovaramo na deset uobičajenih pitanja o ramazanu, kako bismo vam pomogli da bolje razumijete njegov značaj i običaje.

1. Kada je ramazan ove godine?

Ramazan počinje uočavanjem polumjeseca. Ove godine post je počeo 1. marta u mnogim zemljama, uključujući Bliski Istok, Australiju, Indoneziju, Nigeriju te Sjevernu i Južnu Ameriku. U nekim drugim nacijama, poput Bangladeša, Indije, Malezije, Pakistana i Južne Afrike, ramazan je počeo 2. marta.

Budući da se islamski kalendar temelji na mjesečevom ciklusu, početak ramazana se pomjera 10-12 dana ranije svake godine, dovršavajući punu rotaciju kroz sva godišnja doba otprilike svake 33 godine.

Ramazan će vjerovatno završiti 30. ili 31. marta, označavajući početak 10. islamskog mjeseca, ševala.

2. Zašto muslimani poste tokom ramazana?

Ramazan je jedan od pet stubova islama i propisan je muslimanima kao čin bogosluženja i vid duhovnog čišćenja kroz milosrđe i dobra djela.

Post ima za cilj razviti svijest o Bogu i suzdržavati se.

Osjećaj gladi i dehidracije omogućava ljudima koji poste da shvate šta doživljavaju manje privilegirani i potiče veću empatiju i zahvalnost.

Post je jedna od najvažnijih praksi u životu muslimana. To je tradicija u dugom nizu abrahamskih tradicija. Jevreji i kršćani, također, imaju post kao praksu u svojim religijama, ali u različitim varijacijama.

3. Koja su pravila posta?

Postač se mora suzdržavati od jela i pića od zore do zalaska sunca.

Osim suzdržavanja od jela i pića, u vrijeme posta zabranjeno je i konzumiranje cigareta te spolni odnosi.

Post ima za cilj čišćenje duše, pa treba izbjegavati ljutnju, ogovaranje i svako nedolično ponašanje.

Nenamjerno konzumiranje hrane i pića ne kvari post.

4. Ko je dužan postiti?

Postiti su dužne sve punoljetne osobe muškog i ženskog spola.

Međutim, od posta su izuzeti oni s hroničnim ili neizlječivim bolestima. Žene tokom menstrualnog ciklusa, kao i trudnice, također su izuzete.

Za stanja kao što je dijabetes, gdje dugotrajno gladovanje može biti štetno ili opasno po život, post nije obavezan.

Za one koji putuju, post na dane putovanja nije obavezan. Ako je put težak, mogu preskočiti post i nadoknaditi propuštene dane kasnije u godini.

Djeca ispod dobi puberteta također nisu dužna postiti, ali se potiču da poste, posebno kako odrastaju.

Oni koji nisu u mogućnosti postiti, to moraju ili nadoknaditi nakon ramazana ili dati kompenzaciju, tako što će nahraniti siromašnu osobu za svaki propušteni dan, ako su financijski u mogućnosti.

5. Kako muslimani prekidaju post tokom ramazana?

Preporučuje se da se odmah po zalasku sunca prekine post s hurmama i vodom, slijedeći praksu poslanika Muhameda.

Širom svijeta, svaka kultura ima svoje običaje o tome šta treba poslužiti za obrok pred zoru, koji se zove sehur, te za iftar, obrok u zalazak sunca.

Hurme su bogate vitaminima, vlaknima i antioksidansima i daju brzu energiju nakon cjelodnevnog posta.

6. Kakva je veza između ramazana i Kur'ana?

Objava Kur'ana poslaniku Muhamedu počela je 609. godine, u vrijeme Lejletul-kadra, također poznatog kao Noć odluke ili Noć moći, dok je bio u pećini Hira, koja se nalazi u okolini grada Meke.

Ovaj događaj se zbio u vrijeme ramazana, ali njegov tačan datum ostaje nepoznat. Većina učenjaka vjeruje da je Lejletul-kadr u posljednjih deset noći ramazana, preciznije u jednoj od neparnih noći.

Kur'an je objavljen na arapskom jeziku i sastoji se od 30 odjeljaka, 114 poglavlja, 6.236 stihova i 77.432 riječi.

Spominje ramazan u drugom poglavlju (poglavlje 2, ajet 185) s propisanim pravilima ko može postiti i kako nadoknaditi propuštene dane nakon ramazana.

7. Šta se dešava u posljednjih deset dana ramazana?

Lejletul-kadr muslimani smatraju najsvetijom noći u godini.

Tokom posljednjih deset noći ramazana muslimani se okupljaju u džamijama i pojačavaju svoje obrede, tražeći velike blagodati Lejletul-kadra kroz molitvu, učenje Kur'ana i sjećanje na Boga.

Vjeruje se da je bogoslužje te noći isplativije od 1.000 mjeseci pobožnosti.

8. Šta znači riječ ramazan?

Riječ ramazan je izvedena od arapske riječi “Ar-Ramd”, što znači intenzivna vrućina, a također je ukorijenjena u riječi “Ramdha” što znači pijesak spaljen suncem.

Ovaj naziv je došao da označava spaljivanje grijeha kroz post, pročišćenje i predanost. Neki učenjaci to također povezuju s vremenom kada su nazivi mjeseci bili zasnovani na sezonskim uvjetima, što sugerira da je ramazan prvobitno padao tokom jako vrućeg perioda.

9. Koje su ramazanske tradicije?

Ramazan je vrijeme kada se mnoge porodice i prijatelji okupljaju na iftaru, večeri kojom se prekida post, kako bi podijelili hranu, izrazili zahvalnost i ojačali porodične veze.

Širom Bliskog istoka, kuće i ulice ukrašene su šarenim lampionima, koji doprinose prazničnoj i duhovnoj atmosferi ovog mjeseca.

Vjeruje se da je tradicija lampiona nastala u Egiptu u vrijeme Fatimidskog halifata, kada su stanovnici Kaira pozdravljali halifu na početku Ramazana sa fenjerima u ruci. Vremenom se ovaj običaj proširio na gradove širom islamskog svijeta, uključujući Damask, Halep, Ramallah, Gazu, Aman i Rijad te postao značajan simbol proslave ramazana.

Pogledajte kako da sami napravite svoje lampione:

10. Kada je Ramazanski bajram?

Kraj ramazana obilježen je trodnevnom proslavom Ramazanskog bajrama, što znači “praznik prekida posta”.

Tokom Ramazanskog bajrama muslimani prisustvuju posebnim molitvama, daju milostinju, uživaju u svečanim jelima, posjećuju rodbinu i prijatelje te razmjenjuju čestitke i darove.

Zemlje u kojima su vjernici počeli postiti 1. marta obilježavaju Bajram 30. ili 31. marta, dok se očekuje da će one koje su počele 2. marta Bajram dočekati 31. marta ili 1. aprila, ovisno o viđenju mladog mjeseca.