Proljeće donosi veći napredak Rusije dok Putin odbija primirje u Ukrajini

Ukrajina se prošle sedmice suočila s teškim vojnim i diplomatskim razvojem događaja, jer je ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio potpuni prekid vatre sugerirajući da postoje “problemi” koje treba izgladiti.

Vladislav Vološin, glasnogovornik ukrajinskih južnih snaga, rekao je da ruske snage pojačavaju svoje mehanizirane napade jer je proljetno vrijeme učvrstilo vlažno tlo.

“Blato je nestalo… ima više vegetacije, a vidljivost je manja. Stoga neprijatelj pokušava poboljšati svoj taktički položaj”, rekao je Vološin.

Ruske snage u utorak su ušle u selo Stepove u zapadnom Zaporižju, južnoj ukrajinskoj pokrajini koju su ruske snage djelimično okupirale.

Zauzimanje bi zakompliciralo lokalnu ukrajinsku logistiku, rekao je ruski dužnosnik.

“Postoji cesta koja vodi od Orekhova do Kamenskoje kroz Stepove, koju je neprijatelj stalno koristio… Morat će se kretati dužim rutama. To donosi pozitivne promjene za nas na fronti u Zaporižju u cjelini”, rekao je Vladimir Rogov ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS.

Tu su loše vijesti za ukrajinske snage u ruskoj pokrajini Kursk, gdje su prošlog augusta izveli protuinvaziju, odvlačeći velik dio ruske vatrene moći s ukrajinskog tla.

Rusija je ponovo zauzela svoj grad Sudžu 13. marta, potiskujući ukrajinske snage gotovo do granice, i činilo se da namjerava prodrijeti na ukrajinsku teritoriju.

“Ne samo da ćemo osloboditi vlastitu zemlju, nego ćemo također uspostaviti tampon zonu koju nam je [Putin] zadao da stvorimo”, rekao je Apti Alaudinov, komandant čečenske jedinice specijalnih snaga Akhmat, za televizijsku mrežu Rusija 1.

Putin je prije godinu dana pozvao na stvaranje “sanitarne zone” unutar Ukrajine.

“Ključno je da ova zona bude široka ne manje od 20 kilometara, a po mogućnosti 30 kilometara, protežući se duboko u ukrajinsku teritoriju”, rekao je zamjenik komandanta bataljona Oleg Ivanov za državnu novinsku agenciju službu TASS.

Putin traži selektivni prekid vatre

Ohrabren tim uspjesima, Putin je odbio američko-ukrajinski prijedlog o potpunom prekidu vatre na dan kada je vratio Sudžu.

“Ko će odrediti gdje je i ko prekršio potencijalni sporazum o prekidu vatre duž 2.000 kilometara? I ko će onda koga okriviti za kršenje tog sporazuma?”, rekao je Putin, misleći na dužinu cijele rusko-ukrajinske granice.

“Situacija na terenu… ubrzano se mijenja”, rekao je novinarima.

Putin je također tvrdio da su ukrajinske snage u Kursku opkoljene.

Glavni štab Ukrajine odbacio je tu tvrdnju, rekavši da “izvještaji o navodnom ‘opkoljavanju’ … su lažna i izmišljena od strane Rusa za političku manipulaciju i vršenje pritiska na Ukrajinu i njene partnere.”

To nije spriječilo američkog predsjednika Donalda Trumpa da im povjeruje.

“[Rusi] su opkolili oko 2.500 vojnika, lijepo su okruženi”, rekao je Trump u televizijskom intervjuu.

Nije bilo naknadnih naznaka da su zarobljeni.

Trumpov izaslanik, Steve Witkoff, rekao je novinarima u utorak da je umjesto potpunog prekida vatre Putin pristao na prekid zračnih napada dugog dometa na elektrane i opću infrastrukturu, kao i u pomorskim napadima dugog dometa u Crnom moru.

Sporazum je zapečaćen nakon dva sastanka između Witkoffa i Putina u trajanju od gotovo osam sati, nakon čega je uslijedio dvosatni telefonski razgovor između Putina i Trumpa.

“Sve donedavno nismo imali konsenzus oko ova dva aspekta, energetskog i infrastrukturnog prekida vatre i crnomorskog moratorija na gađanje. A danas smo stigli do tog mjesta i mislim da je relativno kratka udaljenost do potpunog prekida vatre”, rekao je Witkoff.

Verzija događaja iz Kremlja sugerirala je da moratorij na Crnom moru još uvijek nije tu.

Putin je “reagirao konstruktivno” na tu ideju, stoji u saopćenju Kremlja, i “složio se započeti pregovore za dalje proučavanje specifičnih detalja”, dok je po pitanju energetske i opće infrastrukture Putin “odmah ruskoj vojsci dao odgovarajuću komandu”.

Witkoff je rekao da detalje treba razraditi u nedjelju kada će se izaslanstva SAD-a i Rusije sastati u Jeddahu, u Saudijskoj Arabiji.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da će razmotriti djelimični prekid vatre nakon razgovora s Trumpom, “kako bismo mogli razumjeti detalje”.

Ali dogovor Trumpa i Putina stavlja ga u tešku poziciju.

Potpuni prekid vatre zaustavio bi sporo, ali nemilosrdno jednogodišnje rusko napredovanje, dok bi istovremeni dugotrajni prekid vatre zaštitio rusku energetsku infrastrukturu i rusku crnomorsku flotu od napada ukrajinskog bespilotnog oružja, koji su bili vrlo uspješni.

Na primjer, u srijedu su dronovi ukrajinske proizvodnje napali rafineriju u ruskoj regiji Krasnodar. Prošli petak uništili su četiri raketna sistema zemlja-zrak Pancir-1 na ruskom tlu, dok su dan ranije do Moskve stigla tri drona.

Zelenski je rekao da je bespilotna letjelica ukrajinske proizvodnje u utorak prošla test od 3.000 km, što sugerira da Ukrajina ima za cilj sve dublje udare na fabrike oružja i rafinerije na neprijateljskoj teritoriji.

Nepostojanje takve simetrije u djelimičnom prekidu vatre ne daje Ukrajini predah niti odmazdu za tekuće ruske napade na njenom tlu.

Direktni pregovori između Rusije i SAD-a također su frustrirali Zelenskog, koji je uživao bezuslovnu podršku bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena.

Na virtualnom sastanku sa saveznicima iz NATO-a i Evropske unije u subotu, Zelenski je izrazio frustraciju što Trump s Putinom razgovara o evropskim sigurnosnim garancijama.

“Ovo je vrlo loš signal – uzimajući u obzir mišljenje Rusa”, u vezi s mirovnim snagama pod vodstvom Evrope u Ukrajini, rekao je. “Nije [Putinov] posao da odlučuje o bilo čemu o sigurnosti Ukrajine i Evrope”, rekao je.

Putin je, s druge strane, zvučao nasilno obraćajući se Ruskom sindikatu industrijalaca i poduzetnika, čijim je čelnicima poručio da se naviknu na zapadne sankcije.

“Samo one zemlje koje mogu osigurati stvarni, puni suverenitet i ostati otporne, kako općenito, tako i posebno na vanjske pritiske, sposobne su za dinamičan, progresivan razvoj u interesu svojih naroda”, rekao je.

Svaki prekid vatre bio bi osmišljen kako bi doveo do pregovora za dugoročni mir, ali ni Rusija ni Ukrajina nisu odstupile od svojih temeljnih pozicija.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksander Gruško rekao je intervjuu u ponedjeljak da Ukrajina mora pristati da nikada ne postane dio NATO-a. Rusija je također zahtijevala da se Ukrajina povuče iz svoje četiri pokrajine koje je Rusija formalno anektirala i djelimično kontrolira – Lugansk, Donjeck, Zaporižje i Herson.

Ukrajina nikada ne bi priznala svoje okupirane teritorije kao ruske, rekao je Andrij Jermak, šef ureda Zelenskog, nekoliko dana nakon što je u petak imenovan da vodi ukrajinski pregovarački tim.

EU također mrko gleda na Putinove namjere.

“Ti uvjeti koje oni iznose pokazuju da Rusija zapravo ne želi mir, jer kao uvjete predstavljaju sve krajnje ciljeve koje žele postići ratom”, rekla je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas na početku sastanka ministara vanjskih poslova Unije u ponedjeljak.

Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Mike Waltz, rekao je da će teritorijalni ustupci biti dio dogovora, dok je članstvo Ukrajine u NATO-u “krajnje malo vjerojatno”.

“Možemo razgovarati o tome šta je ispravno, a šta pogrešno, a možemo također razgovarati o realnosti situacije na terenu”, rekao je Waltz u intervjuu za ABC News u nedjelju.

Davanje Rusiji teritorije koju je zauzela osakatilo bi buduću odbranu Ukrajine, prema Institutu za proučavanje rata (ISW), think tanku sa sjedištem u Washingtonu.

“Trenutne linije fronta ne osiguravaju stratešku dubinu koju će Ukrajina trebati za pouzdanu odbranu od ponovne ruske agresije”, napisao je ISW.

“Ruske snage su odmah preko rijeke Dnjepar do grada Hersona, otprilike 25 kilometara od grada Zaporižja, i 30 kilometara od grada Harkiva. Ruske trupe na rijeci Dnjepar mogle bi iskoristiti primirje da se nesmetano pripreme za izuzetno težak protivnički zadatak prelaženja rijeke.”

Zaključeno je da bi “Ukrajina vjerovatno trebala još veću vojsku s većim sposobnostima kako bi odigrala ključnu ulogu u odvraćanju i, ako je potrebno, porazu buduće agresije”, dok bi “SAD i Evropa vjerovatno trebale pružiti vojnu pomoć Ukrajini brže, u puno većim količinama i po većoj cijeni”.

Bilo je i dobrih vijesti za Ukrajinu tokom prošle sedmice.

Njemački demokršćani i socijaldemokrati donijeli su u utorak rezoluciju u Bundestagu o osnivanju fonda od 500 milijardi eura za odbranu i infrastrukturu, nadilazeći političku tradiciju protiv visokih deficita.

Rezolucija još mora proći gornji dom parlamenta.

Njemačka je u ponedjeljak objavila novi paket oružja i municije za Ukrajinu, koji uključuje projektile za Iris-T.

Također u ponedjeljak, Evropsko vijeće je saopćilo da će Ukrajina uskoro dobiti približno 3,5 milijardi eura nakon što je Vijeće odobrilo treću isplatu bespovratnih darovnica i zajmova Kijevu.