Infografika: Kakva su nam očekivanja u 2025.
Većina ljudi je optimistična da će 2025. godina biti bolja od prethodne, ali i dalje nije dostignut pretpandemijski optimizam.

U svojoj godišnjoj anketi, istraživačka agencija Ipsos ispitala je više od 23.700 ljudi iz 33 države o njihovim predviđanjima za sljedeću godinu i ocjenama godine iza nas.
Uprkos velikom skoku troškova života i sukobima širom svijeta, manje ljudi je reklo da je ova godina bila loša, u poređenju sa 2023. godinom.
Nastavite čitati
list of 4 items‘Halo, inspektore’: Od subote sedmodnevni bojkot Konzuma u Hrvatskoj
Vučić poziva na referendum o povjerenju predsjedniku
Nijemci podržavaju međunarodne snage u Ukrajini, ali ne i njemačke
Dvije trećine ispitanih (65 posto) rekli su da je 2024. bila loša godina za njihovu državu, što je pad od pet postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu. To je ujedno najniža cifra od 2019. godine, piše Ipsos.
Svaki drugi ispitanik (51 posto) kaže da je ova godina bila loša za njihovu porodicu, što je ponovo bolji skor nego u 2023. godini (53 posto).
Međutim, pozitivan osjećaj zbog nove godine još se nije vratio na pretpandemijski nivo, pokazuju podaci. Sedam od deset (71 posto) ispitanih kaže da su optimistični da će 2025. biti bolja od prethodne. To je više nego 2022. godine (65 posto), ali ispod nivoa koji je zabilježen prije pandemije kada je tri četvrtine ispitanih smatralo da će sljedeća godina biti bolja.
U nastavku smo izdvojili pet kategorija po kojima su ispitanici odgovarali.
Ekonomska očekivanja
Što se tiče ekonomskih izgleda, globalno većina i dalje očekuje rast cijena, poreza i nezaposlenosti.
Značajnih 79 posto ispitanika u 33 države vjeruje da će cijene rasti brže od prihoda 2025. godine.
Slično tome, očekivanja za više poreze i dalje su značajna i iznose 74 posto, što je u skladu s nalazima iz prethodne godine.
Jedan veliki izuzetak ovih percepcija u kretanju ekonomije odnosi se na kamatne stope. Očekivanja viših kamatnih stopa u 2025. godini globalno su se smanjila, pri čemu 61 posto ispitanika predviđa porast u poređenju sa 70 posto u 2023. godini.
Ovaj pad od devet postotnih bodova ukazuje na sve veće uvjerenje ljudi da bi su se kamatne stope približile svom vrhuncu.
Tehnološka očekivanja
Globalna javnost i dalje ima složen i često kontradiktoran pogled na budućnost tehnologije, obilježen i iščekivanjem i strepnjom, piše u analizi Ipsosa.
Globalno gledano, strah od gubitka radnih mjesta uzrokovanih pojavom umjetne inteligencije (65 posto) i dalje nadmašuje očekivanja stvaranja radnih mjesta potaknutih umjetnom inteligencijom (43 posto). Ovaj trend je sličan prethodnim godinama, ali čini se da se razlika lagano smanjuje.
Više od polovice ispitanih (57 posto) vjeruje da će njihovi lični podaci procuriti na internetu, a samo 34 posto kaže da će manje koristiti društvene mreže.
Sigurnost u svijetu
Prevladavajući osjećaj nelagode karakteriše globalna očekivanja za sigurnost u svijetu u 2025. godini.
Dok su strahovi od pandemije malo splasnuli (47 posto, što je pad od jednog postotnog boda u odnosu na 2023. godinu), strah od nuklearnog sukoba je velik i globalno gotovo polovica ispitanih vjeruje da će u 2025. biti upotrijebljeno nuklearno oružje. Najviše su zabrinuti Indonežani (79 posto) i Malezijci (67 posto).
Zabrinutost oko odmetnute umjetne inteligencije ostaje nepromijenjen u odnosu na prošlu godinu – 35 posto ispitanih strahuje od značajnih poremećaja.
Očekivanja u sferi klimatskih promjena
Anksioznost zbog klimatskih promjena ostaje prisutna, a 80 posto ispitanih očekuje porast temperatura u svijetu.
Da će biti više ekstremnih vremenskih događaja vjeruje 72 posto ispitanih.
Ova nelagoda se ogleda i u 42 posto onih koji vjeruju da će dijelovi njihove države postati nenastanjivi zbog ekstremnih vremenskih prilika.
Društvena očekivanja u 2025.
Globalna zabrinutost oko imigracije, stalne rodne nejednakosti i evoluirajućih obrazaca rada dominiraju očekivanjima javnosti za 2025. godinu, dok optimizam oko veće društvene tolerancije ostaje prigušen.
Dvije trećine ispitanih vjeruje da će se imigracija u njihovu državu povećati, a gotovo polovica ispitanih kaže da će žene biti isto plaćene kao muškarci.
Gotovo trećina ispitanih vjeruje u uvođenje četverodnevne radne sedmice.