Infografika: Kada vrućine postaju opasne po zdravlje

Proteklih dana toplotni val zahvatio je područje Balkana i veći dio Evrope. To je period neobično toplog i suhog ili vrućeg i vlažnog vremena. Upravo duže zadržavanje ekstremno toplog vremena može imati značajne posljedice po ljudsko zdravlje.

U najvećem su riziku ljudi stariji od 75 godina, bebe, mala djeca, ljudi sa hroničnim i dugotrajnim bolestima kao što su dijabetes, respiratorne bolesti ili poremećaji cirkulacije. U riziku su i pretile osobe, ljudi koji uzimaju određene lijekove kao i oni koji rade napolju ili su u slabo ventiliranim prostorima.

Svjetska zdravstvena agencija navodi nekoliko bolesti koje su povezane s toplotom. To su: dehidracija, toplotni osip, toplotni grčevi, zatim toplotna iscrpljenost i na kraju – toplotni udar.

Dehidracija nastaje kada tijelo izgubi previše vode za održavanje normalnih funkcija. Simptomi uključuju vrtoglavicu, umor, razdražljivost, žeđ, tamnožutu mokraću, gubitak apetita i nesvjesticu. Preporuka je da se pije puno vode ili razblaženog voćnog soka, da se izbjegavaju kafa, alkohol i slatki napici.

Toplotni osip jedan još je od ranih znakova potencijalnog toplotnog stresa. On je uzrokovan blokadom i upalom znojnih kanala usred topline i visoke vlažnosti, što uzrokuje sitne crvene mrlje, iritantan svrbež i osjećaj uboda te crvenilo i blago oticanje zahvaćenog područja. Prva preporuka je premještanje u hladnije suho okruženje kao i držanje zahvaćenih područja suhim.

Toplotni grčevi se dešavaju tokom naporne aktivnosti kada se tijelo znoji i gubi vodu i sol. Toplotni grčevi se manifestuju kao bolovi u mišićima ili grčevi. U slučaju grčeva preporučuje se prestanak svih aktivnosti, odmor i konzumacija tečnosti. Ako se toplotni grčevi ne povuku, potrebno je potražiti medicinsku pomoć.

Toplotna iscrpljenost

Simptomi toplotne iscrpljenosti se često razviju brzo, posebno tokom dužeg perioda vježbanja. Ključni simptomi toplotne iscrpljenosti su:

• umor
• žeđ
• vrtoglavica i osjećaj nesvjestice
• slabost
• glavobolja
• razdražljivost
• anksioznost
• loša koordinacija
• manje lučenje mokraće (koja je veoma tamna)
• mučnina, nedostatak apetita i grčeviti bol u stomaku
• grčevi mišića u nogama i rukama
• ubrzani, slab puls
• ljepljiva, blijeda koža i obilno znojenje
• tjelesna temperatura ispod 40 stepeni.

Ako simptomi traju duže od pola sata potrebno je potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Tečnost i hladno okruženje su ključni za liječenje toplotne iscrpljenosti. Ako osoba misli da pokazuje znakove, potrebno je odmah poduzeti nešto od ovih mjera:

• konzumacija vode
• hladne obloge
• premještanje u hladnu prostoriju
• skinuti što je više moguće odjeće, posebno usku odjeću
• tuširanje hladnom vodom
• postaviti ventilator ako je moguće (ako je koža vlažna, isparavanje će vas brže ohladiti osobu)
• leći ako je moguće.

Toplotni udar

Toplotna iscrpljeno može brzo preći u opasniji – toplotni udar. U ovom slučaju, osnovna tjelesna temperatura osobe poraste iznad 40 stepeni i uobičajeni mehanizmi koji održavaju tijelo hladnim prestaju funkcionisati. To može dovesti do potpunog prestanka znojenja, a koža osobe koja je doživjela napad može se osjećati hladnom i suhom.

U ozbiljnim slučajevima toplotnog udara, osoba može pasti u komu ili imati napad i može doživjeti značajno oštećenje mozga, jetre, bubrega i mišića.

Ostali simptomi uključuju ove simptome:

• jaka, pulsirajuća glavobolja
• jaka mučnina i povraćanje
• brz puls
• plitko, ubrzano disanje
• nizak krvni pritisak
• veoma topla, crvena i suha koža bez prisustva znoja
• slabost u mišićima ili grčevi
• vrtoglavica ili nesvjestica
• konfuzija i uznemirenost
• ponekad gubitak svijesti i koma.

Toplotni udar je hitan medicinski slučaj i može uzrokovati ozbiljno oštećenje bubrega i drugih vitalnih organa ako se ne liječi odmah. Neko ko doživi toplotni udar vjerovatno se neće moći sam liječiti.

Ako osoba doživi toplotni udar, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć, kao i poduzeti hitne mjere da se rashladi osoba.

Ako je moguće, potrebno je poduzeti i sljedeće mjere:

• premjestiti na hladno mjesto ili klimatiziran prostor i poleći osobu
• ostati uz nju cijelo vrijeme
• skinuti što više odjeće sa osobe
• pokvasiti kožu hladnom vodom
• ako je moguće, staviti osobu u hladnu kadu ili pod tuš
• za mladu, zdravu osobu koja je doživjela udar zbog intenzivnog vježbanja po vrućem vremenu, mogu se staviti hladne obloge pod pazuhe, na vrat i leđa
• u slučaju da osoba izgubi svijest, staviti je u bočni položaj za oporavak do dolaska ljekara, kontrolisati tjelesnu temperaturu i pokušati (bez lijekova) spustiti je ispod 38 stepeni (hladni oblozi na pazuhe, vrat i leđa, te rashlađivanje)
• ne davati aspirin, paracetamol ili ibuprofen jer ne pomažu kod toplotnog udara.

Sunčanica je takođe oblik toplotnog udara. Jedina razlika je u tome što je uzrokovana izlaganjem prejakom direktnom Sunčevom svjetlu. Simptomi i liječenje potpuno su isti kao kod toplotnog udara – oba su hitna medicinska stanja. Jedini dodatni problem je da, pored ostalih komplikacija, postoji rizik od teških opekotina.

Prevencija

Kako bi se prevenirale komplikacije izazvane vrućinama, preporučuje se da se prati vremenska prognoza i upozorenja na toplotne valove, te da se izbjegava boravak na otvorenom u periodu između 12 i 17 sati. Kada se boravi napolju preporučuje se nanošenje krema sa zaštitnim faktorom, nošenje laganije prozračne odjeće svijetlijih boja, kao i zaštita kapom ili šeširom i sunčanim naočalama.

Tokom ekstremnih vrućina preporučuje se konzumacija veće količine vode, te izbjegavanje alkohola, previše kofeina i šećera. Takođe se preporučuju manji, ali češći obroci.

Što se tiče boravka u kući ili stanu, preporučuje se boravak u najhladnijoj prostoriji – posebno noću.