Infografika: Cijena gašenja interneta u 2022.

Rusija je prvo ograničavanjem, a zatim i blokadom društvenih mreža i medijskih kuća od početka invazije na Ukrajinu, izazvala najskuplju blokadu interneta u prošloj godini.

(Al Jazeera)

Namjerna gašenja ili ograničavanje pristupa internetu i društvenim mrežama širom svijeta globalnu ekonomiju koštaju milijarde dolara svake godine.

Taj oblik namjernog remećenja predstavlja internet cenzuru u svom najekstremnijem obliku. Ne samo da ovi prekidi interneta krše digitalna prava građana, već nose i ekonomske posljedice.

Stranica Top10VPN od 2016. godine pravi godišnji pregled cijene gašenja interneta u svijetu. Čini to prikupljanjem podataka sa posebnog alata „Cost of Shutdown Tool“ kojeg je razvila nevladina organizacija Netblocks. Bazirana je na indikatorima Svjetske banke, Međunarodne komunikacijske unije, Eurostata i popisa stanovništva u SAD-u.

Gašenja interneta koja provode vlade država obično su u obliku potpunog prekida interneta ili blokade društvenih mreža. Još jedna taktika cenzure je takozvano gušenje interneta, kada su brzine interneta toliko ograničene da sve osim jednostavne tekstualne komunikacije postaje nemoguće, kao na primjer prijenos uživo protesta ili primjera kršenja ljudskih prava.

Prošle godine ukupno je zabilježeno 114 gašenja interneta u 23 države. Namjerna gašenja interneta u svijetu su ukupno trajala 50.065 sati, što je više za 45 posto u odnosu na godinu prije. Njima je bilo zahvaćeno 710 miliona ljudi – 41 posto više nego 2021. godine.

Ekonomski trošak ovih blokada procijenjen je na 23,79 milijardi američkih dolara, što je povećanje od 323 posto u odnosu na godinu prije.

Ruska blokada interneta ubjedljivo najskuplja

Izvještaj iz 2022. godine pokazuje da je Rusija – prvo ograničavanjem, a zatim i blokadom društvenih mreža i medijskih kuća od početka invazije na Ukrajinu – izazvala najskuplju blokadu interneta u prošloj godini.

Cijena ruskog gašenja interneta koštala je velikih 21,6 milijardi dolara u protekloj godini. Činjenica da se blokada dešavala na cijeloj teritoriji države i da je njom zahvaćeno 113 miliona korisnika, utjecalo je na visoku cijenu.

Rusija je na ubjedljivom prvom mjestu, ispred drugoplasiranog Irana – gdje je vlada silom i ponovljenim gašenjem interneta pokušavala da uguši dugotrajne antivladine proteste. Procijenjenih 72 miliona ljudi bilo je zahvaćeno gašenjima interneta u Iranu, uz procijenjenu cijenu troška od 773 miliona dolara.

Kazahstan je na trećem mjestu zbog gašenja interneta nakon protesta zbog cijena goriva, koji su koštali 400 miliona dolara.

Mijanmar je država koja je najduže isključila internet 2022. godine – više od 17.500 sati. Gašenja su bila ciljana – uglavnom na zapadnu državu Čin na granici s Bangladešom.

Nigerija je ukinula svoju zabranu Twittera početkom godine. Ipak, zabranom u januaru je bilo zahvaćeno više od 100 miliona ljudi u cijeloj zemlji, te je to koštalo 83 miliona dolara.

U Etiopiji je prošle godine došlo do dugih isključenja od skoro 9.000 sati. Pošto su vlasti ciljale na regiju Tigraj, pogođenu građanskim ratom, manje ljudi je pogođeno internet blokadom, a procijenjena šteta zbog blokada iznosi 146 miliona dolara.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada