Infografika: Koliko su članice NATO-a potrošile na Ukrajinu?

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, 30 članica vojnog saveza dalo je Kijevu vojnu, humanitarnu i finansijsku pomoć u vrijednosti od najmanje 80 milijardi dolara.

Uoči godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, sve je više znakova da je velika nova ruska ofanziva već počela.

“Vidimo kako oni (Rusija) šalju više trupa, više oružja, više kapaciteta”, rekao je šef NATO-a Jens Stoltenberg.

Rusija je optužila vojni savez predvođen Sjedinjenim Američkim Državama za “direktnu i rastuću” umiješanost u sukob pružajući ukrajinskoj vladi desetke milijardi dolara vrijednu vojnu pomoć, uključujući i tenkove, tokom prošle godine.

U svojim izjavama novinarima uoči sastanka ministara obrane NATO-a, Stoltenberg je rekao da je pitanje opskrbe borbenim avionima na stolu, ali je naglasio da takav razvoj događaja neće učiniti zemlje članice učesnicama u ratu.

Historija i širenje NATO-a

NATO, akronim za Sjevernoatlantski pakt, najveći je svjetski vojni savez.

Osnovalo ga je 1949. godine 12 država članica – Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Velika Britanija i SAD – sa ciljem obuzdavanja sovjetske ekspanzije i poticanja političke integracije u Evropi.

Između 1950. i 1999. još sedam zemalja – Grčka, Turska, Zapadna Njemačka, Španija, Češka, Mađarska i Poljska – pridružilo se savezu.

Širenje se nastavilo 2004. kada se vojnom bloku pridružilo sedam istočnoevropskih država – Bugarska, Estonija, Latvija, Litvanija, Rumunija, Slovačka i Slovenija. Od toga, sve države osim Slovenije bile su dio Varšavskog pakta – odbrambenog ugovora stvorenog 1955. između Sovjetskog saveza i sedam satelitskih država.

Danas NATO čini 30 država. Samo šest članica 27-člane Evropske unije (EU) nisu članice NATO-a: Austrija, Kipar, Finska, Irska, Malta i Švedska.

Ruski predsjednik Vladimir Putin često je spominjao proširenje NATO-a na istok kao razlog za sukob u Ukrajini.

Budžet NATO-a za 2023.

Svake godine NATO utvrđuje svoje vojne i civilne budžete, pri čemu se sve zemlje članice obavezuju da će doprinijeti budžetu na temelju formule podjele troškova koja se izvodi iz bruto nacionalnog dohotka svake zemlje.

Članice NATO-a obavezale su se na izdvajanje najmanje dva posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbrambenu potrošnju kako bi osiguravale vojnu spremnost saveza, ali većina zemalja tokom godina nije ispunila cilj.

Za 2023. vojni budžet je postavljen na 1,96 milijardi eura (2,10 milijardi dolara), što predstavlja povećanje od 25,8 posto u odnosu na prošlu godinu.

SAD i Njemačka su se obavezale da će podjednako najviše uložiti i popuniti 30 posto sredstava alijanse.

Kandidature Švedske i Finske za ulazak u NATO

Švedska je 16. maja 2022. službeno podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u. Dva dana kasnije, Finska je slijedila taj primjer.

Ambasadori NATO-a potpisali su 5. jula pristupne protokole kojima se Švedskoj i Finskoj omogućava pridruživanje alijansi.

Između jula i septembra, 28 članica NATO-a, svi osim Mađarske i Turske, odobrilo je pristupanje Švedske i Finske. NATO zahtijeva jednoglasno odobrenje svih članica za prijem novih.

Turska je zatražila da nordijske zemlje prestanu podržavati kurdske oružane grupe, kao što je Kurdistanska radnička partija (PKK), i da ukinu zabranu prodaje nekog oružja Turskoj.

U januaru je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nagovijestio da bi Ankara mogla pristati na ulazak Finske u NATO, ali ne i Švedske, suočen s rastućim tenzijama sa Stockholmom.

Mađarski premijer Viktor Orban, koji ima bliske odnose s Putinom, obećao je da će parlament odobriti pristupanje ove dvije zemlje sljedećeg mjeseca.

Finska dijeli granicu od 1.300 kilometara sa Rusijom. Iako Švedska nema kopnenu granicu s Rusijom, dijeli pomorsku granicu sa zemljom na Baltičkom moru.

Rusija se oštro usprotivila pristupanju Finske i Švedske NATO-u, smatrajući to daljnjim zadiranjem transatlantskog saveza prema ruskim granicama.

Koliko su pomoći članice NATO-a poslale Ukrajini?

Prema posljednjim podacima Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju, njemačkog think tanka, članice NATO-a izdvojile su najmanje 75,2 milijarde eura (80,5 milijardi dolara) u finansijskoj, humanitarnoj i vojnoj pomoći između 24. januara i 20. novembra 2022.

Sa 47,8 milijardi eura (51,2 milijarde dolara) SAD su na prvom mjestu u pomoći Ukrajini, od čega je najmanje 22,9 milijardi eura (24,5 milijardi dolara) namijenjeno vojsci, 15,05 milijardi eura (16,1 milijardi dolara) finansijske pomoći i 9,9 milijardi eura (10,6 milijardi dolara) u humanitarnoj pomoći.

Vojna pomoć uključuje oružje, opremu i finansijsku pomoć za ukrajinsku vojsku. Humanitarna pomoć pokriva medicinske, prehrambene i druge artikle za civile, dok finansijska pomoć dolazi u obliku grantova, zajmova i garancija.

Velika Britanija je druga sa 7,1 milijardom eura (7,6 milijardi dolara) obećanom Ukrajini, dok je Njemačka treća sa 5,4 milijarde eura (5,8 milijardi dolara).

Nečlanice, Švedska i Finska, izdvojile su odvojeno najmanje 810 miliona eura (867 miliona dolara) i 310 miliona eura (332 miliona dolara).

Od 20. novembra, SAD i druge zemlje obećale su dodatne vojne pakete Ukrajini. Grafika u nastavku daje detaljan pregled koliko je svaka zemlja izdvojila za pomoć Ukrajini.

Koje oružje su članice NATO-a dostavile Ukrajini?

Od početka rata 24. februara 2022, zemlje članice NATO-a poslale su u Ukrajinu kako konvencionalno oružje, tako i napredniju opremu i naoružanje.

To uključuje:

  • Westland Sea King helikopteri
  • IRIS-T infracrveno navođeni protuzračni obrambeni sistemi
  • Javelin protutenkovske rakete
  • Haubice
  • Switchblade dronovi
  • Raketni sistemi visoke mobilnosti (HIMARS)
  • Nacionalni napredni raketni sistemi zemlja-zrak (NASAMS)
  • T-72 tenkovi i rakete
  • Lako protutenkovsko oružje nove generacije (NLAW)
  • Raketni sistemi za višestruko lansiranje (MLRS)
  • Samohodne haubice Caesar
  • Tenkovi Leopard 1 i 2

Moderni tenkovi i napredni borbeni avioni

U januaru su SAD, Velika Britanija i Njemačka obećale da će poslati moderne tenkove u Ukrajinu. Velika Britanija je rekla da će isporučiti 14 svojih tenkova Challenger 2, Njemačka se složila da pošalje 88 tenkova Leopard, a SAD su rekle da će poslati desetine svojih M1 Abrams kako bi ojačale ukrajinske snage.

Analitičari kažu da su tenkovi najnovije generacije od vitalnog značaja za Ukrajinu kako bi probili rupe u ruskim odbrambenim linijama i vratili teritoriju koju je Moskva zauzela u prvim sedmicama invazije.

Južna Ukrajina je ravna i idealna teritorija za tenkove. Rusija gradi nizove rovova i utvrđenih bunkera kako bi zaustavila ukrajinsko napredovanje u tom području.

Pored tenkova, Ukrajina takođe vrši pritisak na zapadne saveznike da isporuče supersonične borbene avione četvrte generacije, uključujući i F-16 američke proizvodnje.

Zračne snage Ukrajine imaju flotu zastarjelih aviona iz sovjetske ere, koji su sišli s proizvodne trake prije nego što je ova zemlja proglasila nezavisnost, prije više od 31 godine. Mlaznjaci se koriste u misijama presretanja i napad na ruske položaje.

Velika Britanija, SAD i Francuska nisu isključile slanje borbenih aviona u Ukrajinu, iako Njemačka jeste.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da nema šanse da se borbeni zrakoplovi pošalju u Ukrajinu. Scholz je rekao da će zapadni saveznici nastaviti podržavati Ukrajinu, ali je također istaknuo opasnost od daljnjeg rasplamsavanja sukoba.

Ukrajina već dugo izražava interes za ulazak u NATO. Godine 2019. usvojila je ustavni amandman za nastavak napora ka članstvu u Savezu.

Iako se ne očekuje da će se Ukrajina uskoro pridružiti NATO-u, Stoltenberg je u decembru rekao da “Rusija nema pravo veta” na zemlje koje se pridružuju i da savez “stoji pri tome i u pogledu članstva Ukrajine”.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada