Mapa: Većina evropskih država značajno smanjila potrošnju plina

Kako bi odgovorili na smanjen dotok prirodnog plina od početka ruske agresije na Ukrajinu, članice Evropske unije postavile su cilj da smanje potrošnju plina za 15 posto od augusta 2022. do marta 2023. godine – u poređenju s petogodišnjim prosjekom.

Koristeći Eurostatove podatke o potrošnji, uporedili smo prosječnu potrošnju plina za za četiri mjeseca – od augusta do novembra 2022. godine s prosjekom za isti period za prethodnih pet godina (2017-21).

Podaci pokazuju da je u prosjeku potrošnja plina pala za više od 20 posto, ali i da su među članicama jako velike razlike u stepenu smanjene potrošnje.

Kod najvećeg broja članica EU-a potrošnja prirodnog plina pala je za više od 15 posto.

U nekim državama potrošnja je pala za više od 40 posto: Finska (54,3 posto), Latvija (43,2 posto), Litvanija (41,5 posto) i Švedska (40,4 posto).

U dvije članice Unije je porasla potrošnja prirodnog plina – na Malti (7,1 posto) i u Slovačkoj (2,6 posto).

Srbija jedina u regiji povećala potrošnju

U računicu su uključene i države u Eurostatovoj bazi koje nisu članice Unije.

Te brojke otkrivaju da je Moldavija smanjila potrošnju plina za gotovo 60 posto, Albanija za 35,4 posto, Turska za 17,8 posto, dok je Gruzija značajno povećala potrošnju – za 15,4 posto.

Izdvoje li se dostupne brojke za zemlje regije, Sjeverna Makedonija najviše smanjila potrošnju plina; od augusta do novembra lani potrošila je 26 posto manje prirodnog plina nego u istim mjesecima od 2017. do 2021. godine.

Hrvatska je, također, preskočila predviđenih 15 posto i trošila 22,9 posto manje plina u posmatranim mjesecima.

Slovenija je smanjila potrošnju za 14,8 posto, dok je Srbija jedina u regiji (ne uključujući Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Kosovo, za koje Eurostat nema podataka) koja je povećala potrošnju prirodnog plina, i to za tri posto.

Detaljnije istražite u mapi.