Infografika: Šta Finska i Švedska donose NATO-u?

Jedno od opravdanja koje je ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio za invaziju, odnosno „specijalnu operaciju“ kako je iz Kremlja nazivaju, na Ukrajinu je činjenica da je Kijev tražio članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi (NATO).

Rusiji se taj potez obio od glavu jer su njeni tradicionalno neutralni susjedi Finska i Švedska promijenili svoj stav, te sredinom proteklog mjeseca predali aplikaciju za članstvo u Alijansi. Finska sa Rusijom dijeli granicu od približno 1.300 kilometara, te će se dužina granice, ukoliko Finci dobiju zeleno svjetlo od svih članica i postanu dio najjačeg odbrambenog saveza svijeta, udvostručiti granica Rusije sa NATO-om.

Ali šta ove dvije skandinavske države donose u NATO kuću? Američki zvaničnici i oficiri hvale finske i švedske oružane snage, pa je tako komandant američkih zračnih snaga u Evropi, general Jeffrey Harrigan još prošle godine istakao kako je riječ o državama koje „su izvanredne u sposobnosti raspodjele sredstava i zaštite koji su jako informativni za sve“.

Krajem prošlog mjeseca je američki general Christopher Cavoli, komandant američke vojske u Evropi, pred Komitetom za oružane službe Senata istakao kako se „radu pristupu Finske i Švedske Alijansi iz vojne perspektive“ jer „svaka ova vojska donosi značajne kapacitete i sposobnosti Alijansi“.

Finska ima odlično opremljenu vojsku

Analitičari ističu kako Finska ima „veliku vojsku“ koja je odlično opremljena, obučena i može se „jako brzo“ proširiti jer veliki broj Finaca ima vojnu obuku.

Ono što objašnjava ovaj stav je činjenica da Finska ima drugačiju politiku kada je riječ o odbrani i vojsci od većine evropskih država, a jedan od faktora koji je Helsinki na to nagnao je već spomenuta poduža granica sa Rusijom.

Finci imaju obavezni vojni rok za sve muškarce od 18 do 60 godina (žene mogu dobrovoljno služiti) i veliki broj rezervista – čak 900.000. Aktivnih vojnika je 21.500, moderno su opremljeni i imaju značajnu mehanizacijsku podršku do skoro 200 tenkova, više od 900 komada artiljerije (bilo vučene ili samohodne) i 1.800 oklopnjaka.

Švedska ima profesionalnu vojsku od 30.000 vojnika, uz 34.500 rezervista. Vojni rok od 2010. godine nije obavezan, ali je zadržana opcija regrutacije u vanrednim okolnostima. Sa više od 200 plovila, 240 letjelica, 270 komada artiljerije, 120 tenkova i više od 2.700 oklopnih vozila, švedska armija nastavlja modernizaciju i u posljednje vrijeme povećava izdvajanja.

NATO pretvara Baltičko u svoje jezero

To je posebno vidljivo od napada Rusije na Ukrajinu 2014. godine, pa se od tada osvježavaju sistemi naoružanja, ali i sama namjenska industrija koja je u svjetskom vrhu – proizvode između ostalog mlazne borbene avione i podmornice na konvencionalni pogon.

Kada se pogleda geografski, NATO sa Švedskom i Finskom pretvara Baltičko more u svoje jezero, te se dodatno otežava ruska plovidba, na primjer, od Sankt Petersburga do eksklave Kalinjingrad koja se nalazi izdvojena od glavne ruske teritorije, okružena Poljskom i Litvanijom sa kopna. Zatim, treba spomenuti i otoke u Baltiku kao što je švedski Gotland.

Ipak, učlanjenje se neće brzo desiti jer postoje i procedure i protivljenja. Crna Gora je čekala 15 mjeseci da postane članica Alijanse, nije bilo previše prepreka za razliku od skandinavskih država koje moraju riješiti nesuglasice sa Turskom. I iz Hrvatske su najavili protivljenje, no ostaje da se vidi kako će cijeli proces teći.