Infografika: Zemlje koje kupuju najviše ruskog oružja

Rusija je drugi najveći izvoznik naoružanja na svijetu: četvrtina je namijenjena Indiji, drugi kupac je Kina, a slijede Alžir, Egipat i Vijetnam.

Rusija izvozi raznovrsno oružje – avione, motore, projektile, oklopna vozila i sisteme protivzračne odbrane

Rusija je drugi najveći izvoznik oružja na svijetu, nakon Sjedinjenih Američkih Država, te pokriva 20 posto ukupne svjetske prodaje oružja.

Između 2016. i 2020. godine Moskva je prodala oružje u vrijednosti od 28 milijardi dolara u 45 država.

Gotovo 90 posto izvoza oružja namjenjeno je za 10 država.

Najveći kupac je Indija, koja je u proteklih pet godina kupila 23 posto ruskog oružja, u vrijednosti od 6,5 milijardi dolara.

Polovina indijskog uvoza oružja, odnosno 49,4 posto, otpada na Rusiju.

Drugi najveći kupac je Kina, koja je u istom periodu na rusko oružje potrošila 5,1 milijardi dolara.

Slijede Alžir (4,2 milijarde dolara), Egipat (3,3 milijarde dolara) i Vijetnam (1,7 milijardi dolara), prema Institutu za međunarodno mirovno istraživanje iz Štokholma.

Oružje koje Rusija prodaje

Rusija izvozi raznovrsno oružje – avione, motore, projektile, oklopna vozila i sisteme protivzračne odbrane.

Na avione otpada gotovo polovina ruskog izvoza oružja – 48,5 posto.

Između 2016. i 2020. godine Rusija je isporučila oko 400 borbenih aviona iz porodice Suhoj i MiG u najmanje 13 država; Indija je kupila najmanje pola od toga.

Indija je, također, jedna od samo šest država na svijetu koje koriste nuklearne podmornice, a one su pozajmljene od Rusije.

Dok je većina ruskog oružja zapravo poboljšana verzija arsenala iz sovjetske ere, Moskva sve više razvija naprednije sisteme, kao što je S-400, odbrambeni sistem zemlja-zrak, koji je prodan Kini, Indiji, Siriji i Turskoj.

Nekoliko drugih država izrazilo je interes za kupovinom dalekometnih sistema, koji koštaju oko 400 miliona dolara po jedinici.

AK-47: Najpoznatije oružje u svijetu

Najpoznatije rusko oružje je AK-47, odnosno automatska puška “kalašnjikov”.

Razvio ju je general sovjetske armije Mihail Kalašnjikov u drugoj polovini 1940-tih godina prošlog stoljeća.

Ova jeftina i izdržljiva pješadijska jurišna puška, laka za održavanje, koristi se u više od 100 država.

Oznaka AK se odnosi na “Avtomat Kalašnjikova“, ruski naziv za automatski “kalašnjikov”, a broj 47 označava godinu u kojoj je razvijen.

Procjenjuje se da u svijetu ima 100 miliona primjeraka AK-47 ili sličnih varijanti, što ga čini najkorištenijom jurišnom puškom u svijetu.

Najveći svjetski potrošači na oružje

U 2020. godini SAD je za vojsku potrošio 778 milijardi dolara, što je najveća potrošnja u tu svrhu na svijetu i više od vojnih budžeta 10 ostalih najvećih potrošača zajedno, prema SIPRI-ju.

Kina je druga (252 milijardi dolara), Indija treća (73 milijardi dolara), Rusija četvrta (62 milijardi dolara), a Velika Britanija peta (59 milijardi dolara).

Ruska vojna potrošnja

Ruska vojna potrošnja je značajno rasla u protekla tri desetljeća.

Godine 2020. Moskva je vojsci namijenila 62 milijarde dolara (četiri posto bruto domaćeg proizvoda – BDP).

Rusku industriju oružja čini gotovo 3.000 kompanija, koje zapošljavaju oko dva miliona ljudi.

Najveća je Rostec, koju je 2007. godine osnovao ruski predsjednik Vladimir Putin.

O kako je postala federacija, nakon raspada SSSR-a u decembru 1991. godine, Rusija je učestvovala u brojnim konfliktima.

Godine 1994. Kremlj je pokrenuo ofanzivu na Čečeniju, otcijepljenu republiku koja graniči s Gruzijom, u nastojanju da svrgne separatističku vlast, ali je poražen nakon 20-mjesečnih borbi.

Tri godije poslije Rusija je pokrenula drugi rat kako bi preuzela Republiku Čečeniju.

Nametnula je veliku opsadu Groznog, glavnog grada Čečenije, koji su Ujedinjeni narodi opisali kao “najuništeniji grad na planeti“.

Godine 2014. Rusija je napala Ukrajinu i anektirala Krim.

Iste godine su proruski separatisti počeli stavljati teritoriju regija Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine pod svoju kontrolu.

Godinu kasnije Rusija je formalno ušla u rat u Siriji na strani predsjednika Bashara al-Assada, a njeno teško naoružanje pomoglo je da se promijeni stanje na bojištu.

Rat, u kojem su raseljeni deseci miliona, a ubijene stotine hiljada ljudi, sada je u jedanaestoj godini.

Prije četiri godine je vlada Centralnoafričke Republike, koju je potresao građanski rat, pozvala Rusiju da pošalje vojne snage da po ugovoru treniraju njenu armiju.

Eksperti UN-a su u više navrata izražavali zabrinutost zbog izvještaja o “teškom kršenju ljudskih prava“ od plaćenika, a Rusija je poricala navode.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada