Ukrajina i Rusija: Objašnjenje u mapama i grafikama

Rusija je u proteklim sedmicama pojačala vojno prisustvo duž granice sa Ukrajinom.

Procjenjuje se da je na tim područjima raspoređeno oko sto hiljada vojnika, a još 20 hiljada ih je, prema izvještajima, stacionirano blizu samoproglašenih „republika“ Donjeck i Luhansk u Ukrajini, koje drže proruski separatisti.

Diplomatski razgovori zasad nisu doprinijeli spuštanju tenzija. Rusija se protivi formiranju NATO-ovih baza blizu svojih granica i traži pismene garancije da se Sjevernoatlantski pakt neće širiti dalje na istok. Jedan od glavnih ruskih zahtjeva je da Ukrajina nikada ne bude primjena u NATO, što Moskva smatra crvenom linijom.

SAD odbija ovaj ruski zahtjev.

Kroz osam grafika ćemo pogledati historijske, političke i ekonomske aspekte ukrajinsko-ruske krize.

Historija SSSR-a

Rusija i Ukrajina bile su dvije od 15 sovjetskih republika koje su činile SSSR.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine Ukrajina je 24 avgusta proglasila nezavisnost.

Političko vodstvo

Nakon kolapsa Sovjetskog Saveza, Ukrajina je odlučila odreći se ruskog imperijalnog nasljeđa i početi se približavati Zapadu.

Tokom proteklih 30 godina, Ukrajinu je vodilo sedam predsjednika. Zemlja je imala trnovit put ka demokratiji, sa dvije revolucije, 2005. i 2014. godine.

Oba puta, demonstranti su se usprotivili ruskoj nadmoći i dali glas za prelazak na put ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO paktu.

Poređenja radi, Rusiju su vodila tri predsjednika, a aktuelni Vladimir Putin je na liderskoj poziciji već 17 godina. Bivši agent sovjetskog KGB-a 2021. godine je potpisao novi Zakon koji mu omogućava da na vlasti ostane do 2036. godine.

Putin je više puta isticao da Rusi i Ukrajinci pripadaju „jednom narodu“, te da su dio historijske „ruske civilizacije“, koja uključuje i susjednu Belorusiju. Ukrajinci to odbacuju.

Koliko su velike Ukrajina i Rusija?

Ukrajina i Rusija su dvije najveće države u Evropi. Sa površinom od više od 17 miliona kilometara kvadratnih, Rusija je najveća zemlja na svijetu i oko 28 puta je veća od Ukrajine.

Od 90-ih godina proškog stoljeća, obje zemlje zabilježile su pad populacije, sa stopom fertiliteta koja je među najnižim na svijetu. Do 2020., ruska stopa bila je 1,5, a ukrajinska 1,2. Primjera radi, da bi populacija ostala stabilna, potrebna je stopa fertiliteta od 2,1.

Naftna i plinska bogatstva

Rusija i Ukrajina bogate su naftom i plinom. Rusija ima najveće dokazane rezerve plina, od 48.938 milijardi kubnih metara. Više od 70 posto rezervi plina drži Gazprom, energetski div u državnom vlasništvu.

Rusija snabdijeva Evropu trećinom plina koji ona koristi. Moguće američke sankcije zbog eventualnog konflikta mogle bi narušiti to snabdijevanje i prouzrokovati energetsku krizu u Evropi. Otvaranjem Gazpromovog Sjevernog toka 2, plinovoda preko Baltičkog mora vrijednog 11 milijardi dolara, zaobišla bi se Ukrajina i uštedjele oko dvije milijarde dolara tranzitnih troškova koje Rusija trenutno plaća.

Rusija također ima i rezerve nafte među najvećim na svijetu, oko 80 milijardi barela, ili pet posto ukupnih svjetskih zaliha.

Ukrajina ima rezerve nafte od 395 miliona barela, a plina 349 milijardi kubnih metara. Zemlja leži na raskrsnici između Zapada i Rusije i igra ključnu ulogu u isporuci ruskog plina evropskim tržištima.

Ekonomija

Zapadne zemlje su 2014. godine Rusiji nametnule sankcije zbog aneksije Krima. Prijetnje novim sankcijama, u slučaju da Rusija napadne Ukrajinu, vjerovatno neće utjecati na odlučivanje u Kremlju.

Evropska centralna banka (ECB) poručila je zajmodavcima sa ispostavama u Rusiji da budu spremni na posljedice ekonomskih sankcija.

Studija Univerziteta Aalto iz Finske o efektima sankcija otkrila je da su one u periodu od 2014. do 2017. godine štetno utjecale na više od 80 posto ruskih kompanija.

Ukrajina ima bruto domaći proizvod (GDP) od oko 3.100 dolara, a ruski je oko četiri puta veći, oko 11.700 dolara. Prema Nacionalnoj banci Ukrajine, inflacija u zemlji je oko deset posto, dok je Banka Rusije u 2021. prijavila inflaciju od oko 8,5 posto.

Prema britanskoj agenciji Reuters, ruska rublja i ukrajinska hrivnija ove godine su valute zemalja u razvoju sa najlošijim rezultatima.

Trgovinski partneri

Ruska trgovina sa Ukrajinom se sa rekordnih 50 milijardi dolara iz 2011. godine u 2019. spustila na 11. Rusija ipak ostaje jedan od najvećih ukrajinskih trgovinskih partnera.

U slučaju ruske agresije, bit će poremećen protok pšenice i žitarica. Ukrajina i Rusija su među najvećim izvoznicima žitarica i za njihove isporuke koriste luke na Crnom moru, ključnoj geoekonomskoj regiji i čvorištu za transport roba.

Ekonomske sankcije ili vojna akcija mogli bi imati značajan efekt na troškove hrane, pa bi uvoznici tražili alternative.

Odnos vojnih snaga

Rusija je vojno jedna od najmoćnih sila svijeta i spada među pet najvećih potrošača za odbranu.

U 2020., Rusija je potrošila 61,7 milijardi dolara za vojsku, što predstavlja oko 11,4 posto državnih troškova. S druge strane, Ukrajina je za vojsku izdvojila 5,9 milijardi dolara, ili oko 8,8 posto od svoje ukupne potrošnje, navodi Međunarodni institut za mirovna istraživanja iz Stockholma (SIPRI).

Otkako su tenzije počele, članice NATO-a su u strahu od moguće kopnene invazije Rusije pojačale podršku Kijevu slanjem dodatnih trupa i vojne opreme.

U nedjelju, Ukrajina je primila drugu isporuku oružja od SAD-a, kao dio paketa od 200 miliona dolara koji je u decembru odobrio američki predsjednik Joe Biden.