Infografika: Mapiranje ruskih napada u Ukrajini
Zvanični Kijev navodi kako je, nakon višemjesečnih tenzija, u toku ‘invazija u punom obimu’ koju izvodi Moskva zbog čega je proglašeno ratno stanje, ali i da će se Ukrajina braniti.
Nakon višemjesečnih tenzija, ruske snage pokrenule su „specijalnu vojnu operaciju“ 24. februara u Ukrajini, a širom te države bilježe se jake eksplozije.
Zvanični Kijev navodi kako je u toku „invazija u punom obimu“ koju izvodi Moskva, kako je proglašeno ratno stanje, te da će se Ukrajina braniti.
Ministarstvo odbrane Rusije je objavilo kako napada infrastrukturu ukrajinske vojske, njene položaje zračne odbrane, vojne aerodrome, te letjelice ukrajinske avijacije.
U nastavku donosimo mapu poznatih lokacija koje su bile na udaru posljednjih sati.
Mapa će biti osvježena čim budu dostupni novi podaci.
Kratki pregled sukoba
Višesedmični intenzivni diplomatski napori i nametanje zapadnih sankcija Rusiji nisu uspjeli promijeniti stav predsjednika Vladimira Putina koji je rasporedio između 150.000 i 200.000 vojnika duž granice sa Ukrajinom.
Granatiranje je pojačano od ponedjeljka kada je Putin priznao dvije separatističke regije kao nezavisne i naredio razmještaj, kako je rekao, „mirovnih snaga“, što je Zapad protumačio kao početak invazije.
Zatvoreni zračni prostor
Ukrajina je u četvrtak zatvorila zračni prostor za civilne letove pozvavši se na visoki rizik. Rusija je također zatvorila svoj zračni prostor za civilne letove duž svojih zapadnih granica sa Ukrajinom i Bjelorusijom. Aviokompanije, među kojima su Qatar Airways, Wizz Air, Turkish Airlines i drugi, otkazali su letove za Kijev koji su bili planirani za četvrtak.
Proteklih sedmica, veliki broj država je pozvao svoje državljane da napuste Ukrajinu. Mnoge kompanije inače izbjegavaju let iznad istoka Ukrajine od 2014. godine kada je avion Malaysia Airlinesa na letu MH17 od Amsterdama do Kuala Lumpura oboren iznad teritorije pod kontrolom separatista. Svih 298 osoba na avionu je poginulo.
Poređenje vojski
Rusija ima jednu od najmoćnijih vojski svijeta i među pet država je koje troše najviše na odbranu.
Tokom 2020. Rusija je za vojsku izdvojila 61,7 milijardi dolara, što je 11,4 posto potrošnje Vlade. Sa druge strane, Ukrajina je potrošila 5,9 milijardi dolara na oružane snage, odnosno 8,8 posto budžeta, pokazuju podaci Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja iz Štokholma SIPRI.
Od početka tenzija, NATO saveznici, koji su se plašili od potencijalne kopnene invazije iz Rusije Kijevu su poslali dodatne trupe i vojnu opremu.
NATO u Evropi
NATO je najmoćniji vojni savez svijeta. Čini ga 30 država i glavna mu je uloga zaštita članica političkim i vojnim sredstvima.
Rusija se protivi uspostavljanju NATO baza kod svojih granica i tražila je pismene garancije da se Alijansa neće širiti na istoku. Jedan od glavnih zahtjeva Kijeva je da Ukrajina nikada ne postane članica NATO-a i to je za Rusiju crvena linija. SAD je odbio pristati na te zahtjeve.
Nafta i plin
I Rusija i Ukrajina su veoma bogate naftom i plinom. Rusija ima najveće dokazane rezerve zemnog plina na svijetu od 48.938 milijardi kubnih metara. Više od 70 posto državnih rezervi ovog energenta drži Gazprom, energentski gigant u vlasništvu države.
Rusija snabdjeva jednu trećinu Evrope zemnim plinom. Američke sankcije zbog sukoba bi mogle poremetiti do snadbjevanje i usložiti evropsku energentsku krizu. Njemačka je 22. februara obustavila certifikaciju Sjevernog toka 2, ruskog plinovoda vrijednog 11,6 milijardi dolara koji je svakodnevno Evropi trebao osiguravati do 151 milion kubnih metara plina.
Rusija također ima velike naftne rezerve, gotovo 80 milijardi barela, odnosno pet posto ukupnih rezervi svijeta.
Ukrajina, također, ima značajne rezerve nafte (395 miliona barela) i plina (349 milijardi kubnih metara). Ova država je na glavnom putu između Zapada i Rusije i ključni je igrač u isporuci ruskog plina na evropsko tržište.
Glavni izvozi Rusije i Ukrajine
Više od jedne četvrtine svjetske pšenice dolazi iz Rusije i Ukrajine.
Ekonomske sankcije ili vojne akcije mogu imati značajne utjecaje na cijenu hrane i izvoznici pokušavaju pronaći alternative.
Rusija je 2019. godine izvezla 407 milijardi dolara vrijedne proizvode, dok ta cifra kod Ukrajine iznosi 49 milijardi dolara.
