Infografika: Rusija, Ukrajina i globalna opskrba pšenicom

Više od četvrtine svjetskog izvoza pšenice je iz Rusije i Ukrajine

Rusija je najveći svjetski izvoznik pšenice, sa više od 18 posto međunarodnog izvoza.

U 2019. godini Rusija i Ukrajina zajedno su izvezle više od četvrtine (25,4 posto) svjetske pšenice, prema Opservatoriji ekonomske složenosti (OEC).

Pšenica je druga po proizvodnji žitarica u svijetu, nakon kukuruza. Ljudi su je stoljećima uzgajali i neophodna je za pravljenje hljeba, tjestenine i drugih osnovnih namirnica.

U slučaju direktne agresije, protok pšenice i žitarica bi mogao biti poremećen. Ekonomske sankcije ili vojna akcija mogle bi imati značajan utjecaj na cijenu hrane dok uvoznici traže alternative.

Egipat, Turska i Bangladeš su 2019. kupili više od polovine ruske pšenice.

Egipat je najveći svjetski uvoznik pšenice. Godišnje troši više od četiri milijarde dolara da prehrani svojih više od 100 miliona stanovnika.

Zajedno, Rusija i Ukrajina pokrivaju više od 70 posto uvozne potražnje Egipta za pšenicom.

Turska je također veliki potrošač ruske i ukrajinske pšenice sa 74 posto uvoza, u vrijednosti od 1,6 milijardi dolara, iz te dvije zemlje u 2019.

U sezoni 2021-22, Turska je bila najveći kupac ruske pšenice, kupivši 4,5 miliona metričkih tona do 30. decembra 2021. Egipat je kupio 3,2 miliona metričkih tona od Rusije u istom periodu.

Rusija: Najveći svjetski izvoznik pšenice

Početkom 1980-ih, kukuruz i pšenica su činili dvije trećine američkog izvoza u SSSR.

Godine 1985. SSSR je uvezao ogromnih 55 miliona metričkih tona pšenice.

Sada je Rusija postala najveći izvoznik pšenice u svijetu.

U 2001. godini izvoz iz Rusije činio je samo jedan posto svjetskog izvoza pšenice. To je poraslo na rekordnih 26,4 posto u 2018.

Nakon raspada SSSR-a, vlada je uklonila barijere u poslovanju omogućavajući poljoprivrednicima da prodru na globalno tržište, kao i da ulažu u poljoprivrednu tehnologiju.

Gradnja luka i devalvacija rublje također su doprinijeli da Rusija dobije ogroman udio u prodaji pšenice.

Danas Rusija isporučuje više od 18 posto svjetske opskrbe, a slijede je SAD (16 posto), Kanada (14 posto), Francuska (10 posto) i Ukrajina (sedam posto).

Ukrajina: Peti najveći svjetski izvoznik pšenice

Ukrajina je peti najveći izvoznik pšenice, sa sedam posto globalne prodaje u 2019.

Smatra se žitnicom Evrope, 71 posto ukrajinske zemlje je poljoprivredno. Takođe je dom za četvrtinu svjetske ‘crne zemlje’, ili černozema, koji je veoma plodan.

Pšenica je povezana sa bolnom historijom Ukrajine.

Godine 1932., Holodomor ili Velika glad, u kojoj su milioni Ukrajinaca umrli od gladi, bio je rezultat smrtonosnih političkih odluka Josifa Staljina da kolektivizira poljoprivredu i konfiskuje zemlju poljoprivrednika.

Izvoz Rusije i Ukrajine

Rusija je izvezla 407 milijardi dolara proizvoda, a Ukrajina 49 milijardi dolara u 2019.

Dok je Rusija najveći svjetski izvoznik pšenice, između ostalih proizvoda, Ukrajina je najveći izvoznik sjemenskih ulja.

Bilateralna trgovina Rusije s Ukrajinom pala je sa svog vrhunca od gotovo 50 milijardi dolara u 2011. na 11 milijardi dolara u 2019.

Rusija je i dalje jedan od najvećih trgovinskih partnera Ukrajine.

Glavne luke i Crno more

Crno more je ključna geoekonomska regija za Rusiju i Ukrajinu, koje se uveliko oslanjaju na luke za poljoprivredni i industrijski izvoz.

Za Ukrajinu, Odesa, Herson i Mikolajiv su ključne luke za međunarodne trgovinske tokove.

U ratu, tokovi pšenice i žitarica mogli bi biti pogođeni, jer se 95 posto ukrajinskog izvoza pšenice transportiralo preko Crnog mora 2020. godine.

Budući da su cijene hrane već visoke zbog inflacije, uvoznici bi mogli tražiti alternative.

Crno more je ključna regija za Moskvu. Prema Carnegie Endowment for International Peace, think-tanku sa sjedištem u Washingtonu fokusiranom na geopolitiku, to bi omogućilo Rusiji da zaštiti trgovinske veze s evropskim tržištima, poveća zavisnost južne Evrope o ruskoj nafti i plinu, te da djeluje kao sigurnosna tampon zona.

Izvor: Al Jazeera