Infografika: Vojne mogućnosti Rusije i Ukrajine

Istočnom Evropom nadvija se prijetnja od oružanog sukoba u vrijeme kada je više od 100.000 ruskih vojnika raspoređeno duž granice sa Ukrajinom.

(Al Jazeera)

Vojska Sjedinjenih Američkih Država je u ponedjeljak saopćila kako je 8.500 vojnika spremno za raspoređivanje istokom Evrope ukoliko NATO aktivira snage za brzi odgovor.

Nakon prošlosedmičnih razgovora između američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, ove sedmice se očekuje pismeni odgovor Washingtona na sigurnosne zahtjeve Moskve.

Rusija negira da planira napad, ali je uradila malo da ublaži strahove. Mjere iz predostrožnosti se poduzimaju, a osoblje ambasada Velike Britanije i SAD-a se povlači iz Ukrajine.

U nastavku donosimo seriju infografika u kojima objašnjavamo kako smo došli do ove situacije i vizualiziramo posljednja dešavanja na terenu.

Kratki pregled situacije između Rusije i Ukrajine

Rusija i Ukrajina su dvije najveće države u Evropi. Ove susjedne zemlje su bile među 15 sovjetskih republika koje su zajedno činile SSSR. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, Ukrajina je postala nezavisna država i distancirala se od Rusije.

U martu 2014. godine, nakon višemjesečnih protesta protiv vlasti u Ukrajini kojim je uklonjen lider naklonjen Kremlju, Rusija je izvršila upad i aneksiju Krimskog poluotoka. Mjesec dana kasnije, proruski separatisti su počeli osvajati teritoriju u istočnoukrajinskim regijama Donjeck i Luganjsk. Borbe, koje još traju, odnijele su više od 14.000 života, te raselile milione, navode iz Kijeva.

Od Krima do danas

Grafika u nastavku ističe neka ključna dešavanja od ruske aneksije Krima 2014. godine…

Gdje su ruske trupe stacionirane?

Prema posljednjim procjenama, 100.000 vojnika je raspoređeno duž granice sa Ukrajinom, dok ih je 20.000 kod regija Donjeck i Luganjsk.

Dodatno, u narednim sedmicama se očekuje početak vojnih vježbi Rusije i Bjelorusije u sklopu manevara „Saveznička odlučnost“. Rusija je već poslala vojne snage i dva bataljona sistema zemlja-zrak S-400 u Bjelorusiju.

Zamjenik ruskog ministra odbrane Aleksandar Fomin za agenciju Interfax je rekao: „Cilj manevara je detaljno namještanje poteza na suzbijanju i odbacivanju vanjske agresije tokom odbrambene operacije, borba protiv terorizma i zaštita interesa Ujedinjene Države“.

Mogući smjerovi invazije

Diplomatski razgovori su došli do pat-pozicije. Ukoliko diplomatija ne uspije ublažiti trenutno stanje, zapadne sile strahuju da bi Rusija mogla izvršiti invaziju na Ukrajinu u bilo koje doba. Prema analizi Centra za strateške studije (CSIS), Rusija bi mogla koristiti jedan od tri moguća smjera, ovisno o ciljevima Kremlja.

Sjeverna ruta

Ruske snage bi mogle krenuti ka Kijevu sa sjevera, a ako Bjelorusija odobri korištenje njenog cestovnog i željezničkog sistema, ruske trupe bi mogle ući u Ukrajinu iz bjeloruskog Mazira.

Centralna ruta

Rusija također može poslati trupe iz donjecke „republike“ prema Zaporožju i Dnjepru kako bi proširila zapadne granice.

Južna ruta

Ukoliko Rusija bude željela osigurati dostavu pitke vode Krimu i blokirati pristup moru Ukrajini, mogla bi izvršiti upad sa juga prema Kersonu dok bi oružane snage išle ka Melitopolju kako bi se susrele sa trupama duž obale Azovskog mora. Rusija bi mogla nastojati stvoriti kopneni most ka Krimu što bi moglo značiti i osvajanje luke Marijupolj.

Putin i širenje NATO-a na istoku.

Sjevernoatlantski savez NATO je najmoćnija svjetska vojna alijansa sa 30 članica i budžetom od 1,56 milijardi eura.

Osnovan 1949. godine, NATO je prvobitno stvoren kako bi suzbio sovjetsko širenje.

Rusija se protivi NATO bazama kod svoje granice i traži pismene garancije da se NATO neće širiti na istoku. Jedan od glavnih zahtjeva Kremlja je da se Ukrajini nikada ne dozvoli članstvo u Alijansi – što je za Rusiju crvena linija.

Ukrajina je iskazala interes za članstvo u NATO-u, a septembra 2020. je predsjednik Zelenski odobrio sigurnosnu strategiju koja je postavila temelje za partnerstvo sa NATO-om sa ambicijama za članstvo.

Poređenje vojski

Rusija ima jednu od najsnažnijih vojski svijeta i nalazi se među pet država planete koje daju najveći budžet za svoju vojsku.

Tokom 2020. godine, Rusija je potrošila 61,7 milijardi dolara na svoju vojsku što je 11,4 posto državne potrošnje. Sa druge strane, Ukrajina je potrošila 5,9 milijardi dolara, odnosno 8,8 posto državnog budžeta, pokazuju podaci Štokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja SIPRI.

Moskva je već razmjestila naoružanje kojem je Ukrajina na dometu, uključujući balističke sisteme kratkog dometa Iskander, sisteme lansiranja raketa, borbene tenkove i fiksnu artiljeriju.

Nekoliko država je poslalo vojnu opremu Ukrajinu, uključujući protivtenkovske rakete Javelin iz Estonije i protivzračne rakete Stinger iz Latvije i Litvanije. Kijev za izviđanje koristi bespilotne letjelice Bayraktar turske proizvodnje.

U nedjelju je Ukrajina dobila drugu pošiljku oružja iz SAD-a u sklopu odbrambenog paketa vrijednog 200 miliona dolara koji je odobrio predsjednik Joe Biden u decembru.

Izvor: Al Jazeera i agencije