Infografika: Kina vs. Tajvan – vojna nejednakost
Analiza vojne moći Kine i Tajvana, kojeg pravi američko Ministarstvo odbrane, ukazuje na veliku nejednakost u odnosima snaga između ove dvije države.
Tajvansko ministarstvo odbrane saopštilo je da će pojačati obuku svojih rezervnih snaga tokom sljedeće godine i da će udvostručiti vojne vježbe i bojevo gađanje, jer je Kina intenzivirala vojne aktivnosti u blizini tog ostrva.
Tenzije između Tajpeja i Pekinga, za koji je Tajvan suverena kineska teritorija, eskalirale su poslednjih sedmica jer je Peking intenzivirao vojni pritisak, koji uključuje i česte misije kineskih ratnih aviona u zoni identifikacije protivvazdušne odbrane Tajvana, prenio je Reuters.
Ministar odbrane Chiu Kuo-cheng je prošlog mjeseca opisao situaciju kao “najozbiljniju” u više od 40 godina i pozvao na dodatna ulaganja u domaće vojne kapacitete.
Kina, koja je u proteklim godinama modernizovala svoju vojsku i nikada nije isključila mogućnost invazije Tajvana.
Ali jedan aspekt koji sve više ide u prilog Tajvanu jeste Joe Biden kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. On je dva puta u posljednja tri mjeseca rekao da će SAD braniti Tajvan u slučaju napada Kine.
Biden: Ne želim hladni rat s Kinom
Dok su Sjedinjene Države po zakonu dužne “podržati samoodbranu Tajvana” – kako je opisao glasnogovornik Bijele kuće nakon posljednje Bajdenove izjave, zemlja tradicionalno koristi politiku “strateške dvosmislenosti” kada je u pitanju pridržavanje Zakona o odnosima s Tajvanom. Svaka eksplicitna izjava ili akcija u korist preduzimanja odbrambenih akcija u regiji bilo bi jasno odstupanje od te pozicije.
Biden je takođe rekao: „Ne želim hladni rat sa Kinom. Samo želim da Kina shvati da se nećemo povući, da nećemo promijeniti nijedno od naših gledišta.”
Ipak, analiza vojne moći Kine i Tajvana, kojeg pravi američko Ministarstvo odbrane, ukazuje na veliku nejednakost u odnosima snaga između ove dvije države.
U nastavku donosimo ključne brojke.