Infografika: Zaštićena područja u Evropi – Slovenija u vrhu, BiH na dnu

Zaštita područja doprinosi očuvanju vrsta, ekosistema i cijele okoline, a ima i značajne društvene koristi -prilike za zapošljavanje i unapređenje zdravlja na nacionalnom nivou.

Protekla 2020. godina je primorala mnoge da ostanu u svojim domovima, četvrtima, gradovima i zavole prirodu oko njih, pa su zaštićene lokacije u prirodi svjedočile ogromnom povećanju posjeda.

No, koje države u Evropi najbolje čuvaju svoje prirodno blago, a koje su blago do umjereno nezainteresirane za taj segment života?

Britanski specijalizirani portal SaveOnEnergy.com analizirao je približno 80.000 zaštićenih prirodnih lokaliteta u Evropi, kao i podatke Evropske okolišne agencije (EEA) i izračunao procenat zaštićenog pejsaža po državi kako bi pokazao gdje se priroda najviše, a gdje najmanje čuva i cijeni.

Podsjeća se kako područja mogu biti “zaštićena“, što znači da imaju specijalni status zbog važnosti u sferi prirode ili kulturnog naslijeđa.

To znači da, prema državnim zakonima, prirodi i divljem životu tog područja ništa ne smije nanositi štetu i praviti probleme.

Zaštita područja doprinosi očuvanju vrsta, ekosistema i cijele okoline, a također imaju značajne društvene koristi kao prilike za zapošljavanje i unapređenje zdravlja na nacionalnom nivou.

Pet najboljih

1. Luksemburg

Na vrhu liste je Luksemburg, koji je zaštitio više od tri četvrtine svoje teritorije.

Ova država ima 134 zaštićene lokacije, ukupne površine 1.963 kvadratna kilometra, a kada se ta brojka uporedi s površinom cijele države (2.586 kilometara kvadratnih) vidi se kako je zaštićeno 76 posto države.

Ono što je faktor koji ide u korist Luksemburga je to da je jedna od najmanje naseljenih država Evrope (625.978 žitelja).

2. Slovenija

Na drugom mjestu je Slovenija, koja je zaštitila nešto manje od tri četvrtine svoje teritorije, pokazuje ova analiza.

U ovoj državi ima više od 1.890 zaštićenih lokaliteta, što je među 10 u Evropi po brojčanosti.

Te teritorije ukupno imaju 14.611 kilometara kvadratnih, što je 72 posto od ukupne površine države (20.271 kilometara kvadratnih).

3. Malta

Trećeplasirana je otočka država Malta, koja je zaštitila 65 posto svoje teritorije kao prirodno bogatstvo.

Treba imati u vidu da je riječ o državi koja je 10. na listi najmanjih zemalja planete (316 kilometara kvadratnih) i ima 441.543 stanovnika – zaštićeno je 206 kvadratnih kilometara.

4. Kipar

Kipar, također mediteranska otočka država, zauzima četvrto mjesto, sa 56 posto zaštićene teritorije.

Kipar ima površinu od  9.251 kilometar kvadratni, kao i 57 zaštićenih prirodnih lokaliteta, koja se prostiru na 5.141 kilometar kvadratni.

5. Liechtenstein

Top pet država s najvećim procentom zaključuje mala kontinentalna kneževina Lihtenštajn, sa 45 posto zaštićene teritorije.

U Lihtenštajnu postoje 44 zaštićene lokacije, ukupne površine 73 kvadratna kilometra.

Sama država ima 160 kvadratnih kilometara.

Pet najgorih

1. Bosna i Hercegovina

Za razliku od Luksemburga, Bosna i Hercegovina je na prvom mjestu kada se gleda sa kraja liste.

Vlasti ove države zaštitile su najmanji procenat prirode u Evropi.

Sa 40 zaštićenih prirodnih lokaliteta širom Bosne i Hercegovine, koji se prostiru na 1.922 kilometra kvadratna, uz površinu države od 51.197 kilometara kvadratnih, dobija se podatak kako je samo četiri posto bh. teritorije zaštićeno.

2. Rumunija

Slična je situacija i u Rumuniji.

Ova istočnoevropska država ima jednu od većih teritorija od evropskih zemalja (238.387 kilometara kvadratnih), no uprkos tome, ima 943 zaštićena područja, koja se prostiru na 13.980 kvadratnih kilometara.

Prostom računicom dobije se podatak kako je samo šest posto državne rumunske teritorije zaštićeno.

3. Srbija

I treća država je na Balkanu.

Iako ima jednu od manjih površina u Evropi, Srbija je među onim zemljama koje malo štite svoje prirode.

U ovoj državi je 377 zaštićenih područja, ukupne površine 6.490 kilometara kvadratnih.

Kada se uporedi s površinom od 88.361 kilometar kvadratni, dobije se podatak kako Srbija štiti samo sedam posto svoje teritorije.

4. Belgija

Belgija se nalazi na četvrtom mjestu neslavne liste evropskih država koje najmanje cijene svoju prirodu.

Ima 1.494 zaštićenih područja, koje su na osam posto teritorije.

Sama država ima površinu od 88.361 kilometar kvadratni, od kojih je zaštitila tek 6.490 kilometara kvadratnih.

5. Portugal, Sjeverna Makedonia i Mađarska

Peto mjesto ove liste dijele Portugal, Sjeverna Makedonija i Mađarska.

Sve ove države zaštitile su tek po devet posto svoje teritorije.

Ova analiza je utvrdila kako u Portugalu ima 170 zaštićenih područja, ukupne površine 7.855 kilometara kvadratnih (ukupna površina države je 92.212 kilometra kvadratna).

Isti procenat je u Sjevernoj Makedoniji, gdje imaju 74 zaštićena područja površine 2.297 kilometara kvadratnih (državna površina je 25.713  kilometara kvadratnih).

Mađarska, na ukupnih 93.030 kilometara kvadratnih površine, štiti 311 lokacija, koje čine 8.485 kilometara kvadratnih površine.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Povezane

Više iz rubrike Interaktivno
POPULARNO