Kada sam došao na studij u Sjedinjene Američke Države, užasavajuća mogućnost deportacije nije mi bila ni u primisli.
Kao Britanac, građanin „prvog svijeta“, navodno sam imao povlasticu „posebnog odnosa“ između SAD-a i Velike Britanije.
Iako grozna, deportacija se događala tražiteljima azila iz Meksika ili sa Haitija, u svijetu daleko od snježnobijelih brežuljaka Ithace u saveznoj državi New York, gdje je smješten Univerzitet Cornell na kojem studiram. Barem sam ja tako mislio.
U januaru, dok sam predavao afroameričku književnost, primio sam poruku zbog koje sam nervozno provirio kroz prozor prateći ima li opasnosti na ulici ispod.
Agenti iz Imigracijske i carinske uprave (ICE) opaženi su kako izvode racije u centru Ithace. Imao sam razloga za strah. Dan ranije, predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu kojom traži od agencija da razmotre opciju deportovanja stranih studenata koji su, poput mene, suočeni s disciplinskim mjerama zbog aktivizma za Palestinu.
Pomenuta uredba zahtijeva da univerziteti „prate i prijavljuju aktivnosti stranih studenata i osoblja“ i poziva ministra obrazovanja da dostavi popis sudskih i disciplinskih slučajeva koji uključuju navodni antisemitizam na univerzitetima.
‘Naći ćemo vas i deportovati’
Pogrešno karakterizirajući antiratne proteste koji su održani u mnogim američkim kampusima prošle godine, Trump je rekao: „Svim strancima koji su se pridružili prodžihadističkim protestima, obavještavamo vas: u 2025. ćemo vas naći i deportovati.“
Trumpove riječi su u međuvremenu postale stvarnost. Ovih dana, agenti ICE-a uhapsili su Mahmouda Khalila, Palestinca koji je vodio studentski protestni kamp na Univerzitetu Columbia, i prebacili su ga u pritvorni centar u Louisiani. Hiljadama kilometara je udaljen od supruge u poodmakloj trudnoći, koja je ostala u New Yorku. Njegov status stalnog rezidenta sa trajnom dozvolom boravka (green card) nije mu mnogo pomogao.
Poduzimanjem koraka bez presedana da kazne studente zbog mirnog aktivizma protiv izraelskog rata u Gazi, univerziteti su utrli put za Trumpove uredbe i racije koje su sada počele.
Ove institucije su na važnoj raskrsnici i mogu krenuti jednim od dva puta: povinovati se uredbi i postati saučesnici u represiji neslaganja ili se mogu usprotiviti Trumpu i njegovom klanu nasilnika, zaštititi svoje studente i čvrsto se držati svojih vrijednosti slobode izražavanja.
Univerziteti moraju pokazati jesu li za Prvi amandman ili su protiv njega.
Kao u kućnom pritvoru
Suspendovan sam nakon što su studenti preuzeli sajam poslova u septembru 2024, na kojem su izlagali Boeing i L3Harris, kompanije koje su opskrbile Izrael nekim sistemima oružja koje je koristio u svom ratu protiv palestinskog stanovništva, opisanog kao genocid od vodećih grupa za ljudska prava.
Mnogi od stotinjak studenata koji su učestvovali u protestu bili su uključeni u prethodne akcije, uključujući veliki studentski kamp koji je trajao duže od dvije sedmice i zauzimanje glavnih akademskih zgrada.
No, u potezu bez presedana, Cornell je izdvojio nas 15 za suspenziju, većinom studenata afričkog porijekla, muslimana, Arapa ili Jevreja.
Nas četvero smo međunarodni studenti i mogli bi nas deportovati. Osim toga, Bianca Waken, kanadska studentica arapskog porijekla, koja je suspendovana u aprilu 2024. jer je predvodila studentski kamp, također bi mogla biti deportovana.
Iako nije bilo sugestija da su moji postupci bili antisemitski ili nasilni na bilo koji način tokom disciplinskog postupka, zabranjen mi je pristup kampusu i nisam mogao posjećivati biblioteku ili svoj odsjek.
Budući da živim u privatnom smještaju u kampusu, u suštini sam bio u nekom obliku kućnog pritvora mjesec dana prije nego što mi je ukinuta suspenzija.
Sve to samo zato što sam se suprotstavio obijesnom ubijanju nedužnih ljudi.
Ipak, imao sam sreće.
Trumpova borba protiv progresivne misli
Policija iz kampusa uhapsila je četiri studenta zbog guranja i opiranja policajcima. Optužbe protiv njih troje su odbačene ili će biti odbačene nakon perioda bez daljnjih optužbi.
Najmanje jedan student je izbačen iz svog smještaja u kampusu, dok je drugima zabranjeno da prisustvuju jevrejskim ili muslimanskim molitvama u kampusu.
U okviru jednog poznatog slučaja, Momodou Taal, kolega britanski student, suspendovan je i prijeti mu deportacija.
Stručnjaci upozoravaju da Trump namjerava iskoristiti proteste protiv rata u Gazi kao alat za vođenje šireg „rata protiv wokea“, odnosno protiv progresivne misli na američkim univerzitetima.
Kažnjavajući nas na ovaj način, Cornell i drugi univerziteti ostavili su vrata širom otvorena za Trumpove pobunjenike koji spaljuju knjige da prave nerede.
Ove suspenzije su sramota za instituciju koja se ponosi slobodom izražavanja i nasljeđem studentskih protesta. Sloboda izražavanja je zaista u 2023/24. bila univerzitetska tema.
Ironija je u tome što se univerzitet, iako je kaznio nas zbog preuzimanja sajma poslova, i dalje na svojoj web-stranici hvali svojom progresivnom historijom, koja uključuje zauzimanje Willard Straight Halla 1969, u kojem su tamnoputi studenti okupirali kampus, protestujući protiv institucionalnog rasizma. Cornell je drugom prilikom izrazio spremnost da zadovolji neke od zahtjeva svojih studenata i otvorio je prvi Odsjek afričkih studija u SAD-u.
King nas je učio da je pravda nedjeljiva
Nivo cenzure na univerzitetu postao je predmetom javne sramote 3. februara, tokom predavanja istaknute aktivistice i akademkinje Angele Davis.
Davis je predstavila jedna od najviše pozicioniranih administratora tamnije puti na Cornellu, Marla Love, dekanesa zadužena za odsjek koji je izdao odluku o mojoj suspenziji i kućnom pritvoru.
Istakavši da nas rad Angele Davis „izaziva da se suočimo s nepravdama današnjice“, Love je opisala predavanje kao meditaciju o savremenoj relevantnosti dr. Martina Luthera Kinga u bavljenju „ratom i militarizmom, imperijalizmom, globalnom patnjom ljudi i zloupotrebom ovlasti od strane vlade“. Davis je upravo to i učinila: izazvala je nepravdu, samo ne na način na koji se vodstvo univerziteta nadalo da će to učiniti.
„Upravo smo od njega [dr. Martina Luthera Kinga] naučili da je pravda nedjeljiva. Nemoguće je pozivati na pravdu za neke, a druge ostaviti izvan kruga pravde“, kazala je prije nego što se počela baviti drugom temom.
„Svjesna sam da ima onih koji ne mogu prisustvovati ovom predavanju jer su izopćeni iz zajednice zbog svojih napora da kritikuju antidemokratske snage Države Izrael“, kazala je Davis.
Tokom dijela predavanja predviđenog za pitanja, sagovornik, student dodiplomskog studija, otkrio je da im je univerzitet zabranio da postavljaju pitanja o Palestini ili, ironično, o cenzuri u kampusu. No, oni su ih svejedno postavili.
Nakon što je oštro kritikovala Cornell zbog ometanja protesta u kampusu, Davis se, sa svojom prepoznatljivom sijedom afrofrizurom, nagnula i pitala: „Dakle, dali su vam spisak tema o kojima ne smijete pričati?“
„To je zaista strašno“, dodala je.
Ne znamo da li će nas britanski pasoši spasiti
Iako je predavanje akademkinje Davis dalo moralni podsticaj studentskim aktivistima, neće pomoći da se ukloni prijetnja deportacijom koja nam visi nad glavom.
Cornell mora ponuditi garancije da neće sarađivati s imigracionim vlastima i Ministarstvom domovinske sigurnosti kako bi nas uklonili. Represija legitimnih protesta i neslaganja neće ih nigdje odvesti. Nije odvela ni Columbiju prije njih.
Trumpova administracija je prošle sedmice povukla 400 miliona dolara u federalnim grantovima od Univerziteta Columbia jer navodno nije suzbio antisemitizam i „ilegalne proteste“. To je isti univerzitet koji je krajem aprila 2024. pozvao NYPD da ukloni propalestinski studentski kamp. Ta racija, u kojoj je uhapšeno više do 100 studenata, a mnogi su pretučeni, uslijedila je nakon što je tadašnja predsjednica Univerziteta Minouche Shafik obećala da će jače suzbijati studente koji protestuju, dok se dodvoravala utjecajnom kongresnom komitetu.
Sve ovo i nije iznenađujuće jer, na kraju krajeva, „ovo je Amerika“, država koja je, kako to sugeriše popularna pjesma Childish Gambina, ogrezla u sistemskom rasnom nasilju i bahatoj provedbi zakona.
Kao tamnoputi muslimani koji nisu državljani, Taal i ja nalazimo se na raskrsnici duboke američke historije ugnjetavanja ljudi afričkog porijekla, islamofobije nakon 11. septembra i sada ponovo prisutne ksenofobije.
Ako se Cornell ne izjasni i ne stane iza nas, ne znamo da li će nas naši britanski pasoši spasiti.
*Amandla Thomas-Johnson pohađa doktorski studij na Univerzitetu Cornell.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.