U početku, a to je bilo prije 20 godina, grupa mladih ljudi je osnovala Pozorišnu trupu “Korifej”. Trebalo je da prođe cijela jedna decenija da bi se u gradu održao festival pod istim nazivom, a čiji su idejni tvorci i realizatori baš ovi mladi ljudi koji su utemeljili i pozorišnu trupu.
Dakle, Međunarodni festival alternativnog teatra “Korifej” se, evo, već jubilarni deseti put održava u gradiću Kolašin na sjeveru Crne Gore.
Ovaj festival alternativnog teatra uspio je uprkos svemu. Uprkos činjenici da se održava u jednom malom mjestu, uprkos tome da je, posebno u početku, bila slaba ili nikakva institucionalna podrška.
No danas, nakon ovoliko vremena, i kada vidimo svu tu publiku iz Kolašina i okolnih gradova kako se raduje ovoj pozorišnoj svetkovini, može se bez imalo zadrške konstatovati da je festival uspio.
Nepokolebljiva moralna dimenzija festivala
Naravno, pozorišni znalci će se puno bolje nego ja baviti i objasniti umjetničkim dostignućima ovog festivala i nema sumnje da bez toga ne bi bilo ni uspjeha ove manifestacije.
Ipak, kao neko ko kao gledalac ali i zaposlenik u kulturi, godinama prati ovaj festival, držim još nešto jako važnim, a to je nepokolebljiva moralna dimenzija ovog festivala.
“Korifej” je od starta antipod svim onim okoštalim festivalskim manifestacijama po Crnoj Gori koje su odavno postale samo svrsishodne zbog ličnih lukrativnih i drugih interesa krajnje nemaštovitih likova.
I da, za razliku od njih, na “Korifej festivalu” se nikada nije kalkulisalo. Stavovi su bili uvijek jasni tamo gdje se dobro dijeli od zla.
Uostalom, zato je i festival 2022. godine bio u znaku Ukrajine, koja je baš tih mjeseci najbrutalnije napadala Putinova Rusija.
U državi u kojoj većina misli da se Rusija brani u Kijevu, analogija sa nekim istim krilaticama na ovim prostorima iz ‘90-ih je potpuno namjerna, hrabro je i neisplativo bilo stati na stranu Ukrajine i zlatno-plavom bojom okititi grad najavljujući festival te godine.
U znaku Palestine
Ove godine, “Korifej festival” je u znaku Palestine. Jedan od onih koji se obratio na svečanom otvaranju bio je i ambasador Države Palestine u Crnoj Gori Rabi Hantuli koji se zahvalio organizatorima festivala i narodu Crne Gore na podršci u ovim izuzetno teškim trenucima za njegov narod i zemlju.
Na ovaj način, ljudi koji organizuju “Korifej” su podsjetili na jednu zaboravljenu stvar kada je umjetnost u pitanju, a to je da je njen zadatak između ostalog i da bude na strani zlostavljanih i potlačenih, na strani onih koji ne mogu dići svoj glas u svijetu u kojem je snaga jedina mjera stvari.
Zato su tu umjetnici, da kroz njihov glas čujemo glasove svih onih koji na ovom svijetu očajnički traže samo malo mira, pravde i ljubavi. Dok god je takvih umjetnika i takvih festivala, sigurno je da makar ljudsko sjećanje, emocija i solidarnost, neće nestati.
A to je u ovim više nego zanimljivom i turbulentnom vremenu u kojem živimo najvažnije. Jer to je onaj još uvijek neprekinuti konac na kome, uvjeren sam, danas visi sudbina ljudske civilizacije.
Predvodnik pozitivnog
Sve ovo je, uvjeren sam, doprinijelo popularnosti i respektu festivala, kako kod publike, tako i kod stručne javnosti u Crnoj Gori i regiji.
Živimo u vremenu cenzure i autocenzure, kako u Crnoj Gori tako i u svijetu. Zato je za istinsku umjetnost neophodno hrabro iskoračiti, ne obazirati se na to hoćete li se zamjeriti “moćnim i jakim”.
Uostalom, festival se zove i “Korifej”, a jedno od značenja na grčkom jeziku mu je i vođa, predvodnik.
Ako se želimo kretati kao autentičnom i istinskom umjetničkom izrazu onda “Korifej festival” svakako treba biti predvodnik onoga pozitivnog što bi se trebalo desiti u kulturi u Crnoj Gori ako joj želimo povratiti onaj društveni značaj koji priliči pravednim i humanim društvima, a koje će valjda ova Crna Gora, ma koliko taj put trajao, nekada biti.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.