Turisti idite kući, Ovde smrdi na turiste, Bez turista i bez hipstera, Zapalite Airb'n'b… samo su neke od poruka koje su se ovog leta mogle videti na trgovima evropskih prestonica, a koji su preplavljeni turistima iz celog sveta.
U Barseloni, grupa domaćih stanovnika prskala je vodenim pištoljima goste jednog restorana, terajući ih da idu svojim kućama; u Malagi su ulaz jedne zgrade sa apartmanima oblepili natpisima “Ovde je nekada živela jedna porodica”; na grčkom ostrvu Santorini, proizvođači vina se žale kako turisti uništavaju njihove vinograde.
Nije se, međutim, protestovalo samo u gradovima koje važe za najpopularnije turističke destinacije, već i u manjim mestima širom Evrope u kojima je lokalno stanovništvo sve neljubaznije prema inostranim gostima koji često ne poštuju javni red i mir, uništavaju spomenike i kulturne znamenitosti, te doprinose većoj šteti nego što lokalno stanovništvo, kako tvrdi, ima koristi od njih.
Poslednjih godina cene najma apartmana nepodnošljivo su porasle, a u centrima mnogih evropskih gradovima stanovnici se iseljavaju, što zbog toga kako bi izdali svoje stanove, te tražeći mir na nekim drugim lokacijama.
I dok se trend protestovanja protiv masovnog turizma širi čitavom Evropom, u Hrvatskoj su zabrinuti kako će ova turistička sezona da prođe.
Hrvatska ovisna o turizmu
“Više od 7,2 milijuna dolazaka i 28 milijuna noćenja do sada” ili “Tijekom vrhunca ljetnje sezone, hrvatski turizam bilježi značajan napredak s pozitivnim trendovima”, neki su od naslova u hrvatskim medijima koji iz sezone u sezonu pohvalno beleže povećanje broja gostiju.
Iako je ove godine ipak stvar malo drugačija, u odnosu na “lani”, što bi rekli mnogi ugostitelji i davatelji usluga privatnog smeštaja, žaleći se na manji broj noćenja i kraće boravke, hrvatski ministar turizma i sporta, Tonči Glavina kaže da će ta zemlja u narednim godinama postići još bolje rezultate kako tokom glavne turističke sezone, tako i u manje posećenim periodima. A time će se, kako Glavina tvrdi, u potpunosti ostvariti strateški cilj razvoja turizma u svim regijama Hrvatske.
Zbog porasta cena prošle godine, Hrvatska se našla u konkurenciji sa najskupljim turističkim destinacijama na Mediteranu, tako da je blagi pad dolaska nemačkih turista, kojih u ovoj zemlji ima najviše, zapravo osetan. Ipak, Hrvatka turistička zajednica očekuje da će se do kraja letnje sezone taj broj nadoknaditi.
Udeo turizma u ukupnoj dodatnoj vrednosti ekonomije Hrvatske je 11,3 odsto, daleko više od proseka u zemljama Evropske unije, koji iznosi oko 4,5 odsto. Tako da nije ni mnogo čudno što se ta zemlja više na turizam oslanja, nego što se protiv njega buni. Stručnjaci to pripisuju činjenici da se turizam u Hrvatskoj tek razvija, a da će sigurno doći vreme kada će zbog prekomernog turizma, ili tzv. overtourisma i u ovoj zemlji lokalno stanovništvo boriti.
‘Overtourism’ protiv turizma
Fenomen koji nastaje još ‘80-ih godina, overtourism ili prekomerni turizam, Svetska turistička organizacija (UN Tourism) definisala je kao uticaj turizma na destinaciju ili njene delove, koji prekomerno utiče na kvalitet života građana i kvalitet doživljaja posetilaca na negativan način.
U borbi protiv turizma koji više nikome ne pričinjava zadovoljstvo, sve više se preduzimaju određene mere koje bi mogle regulisati ili smanjiti broj posetilaca. Povećanje turističkih taksi, uvođenje ulaznica, pokretanje sistema vremenskih termina za posete ili informativnih kampanja koje imaju za cilj suzbijanje prekomernog turizma, neke su od mera sa kojima se za sada eksperimentiše.
Venecija je bila prvi grad u Evropi koja je u periodu od 5. maja do 14. jula naplaćivala ulaznicu od pet evra za ulazak u grad. Lokalne vlasti su od toga zaradile dva miliona evra, a gotovo 438.000 turista je platilo taksu, što nije doprinelo smanjenju posetilaca tom italijanskom gradu.
Ovaj pilot projekat je uveden nakon što je UNESCO odbio da stavi Veneciju na listu ugrožene svetske baštine. Lokalne vlasti sada najavljuju da će da udvostruče cenu ulaznice na deset evra, dok opozicija smatra kako je tako nešto apsolutno beskorisno, uz primedbu da je Venecija pretvorena u muzej koja ima više ležajeva za iznajmljivanje (oko 50.000), nego stanovnika.
Po ovom uzoru, malo živopisno ostrvo Ile-de-Brehat na severnoj obali Bretanje u Francuskoj uvelo je letnju turističku kvotu u nastojanju da obezbedi posetiocima prijatnije iskustvo, te da se njegovih 400 stalnih stanovnika ne oseća preplavljeno turistima.
Od 23. jula do 23. avgusta, broj ljudi kojima je dozvoljen ulazak na ostrvo, isključujući lokalno stanovništvo, druge vlasnike kuća i radnike, između 8:30 i 14:30 časova ne sme da pređe 4.700, rekao je gradonačelnik Olivier Carre.
A zbog sve većeg pritiska da masovni turizam više šteti nego koristi, gradonačelnik Barcelone Jaume Collboni, nedavno je najavio da će uprava tog grada da prestane da produžava dozvole za kratkoročno iznajmljivanje stanova.
Turistička ekonomija, korist ili šteta
I dok se Hrvatska, ali ne i samo ta zemlja, oslanja na ovu granu ekonomije, treba očekivati da će u budućnosti sve više rasti razlike između onih kojima turistička ekonomija donosi korist i onih kojima sve više šteti. Povećanje zagađenja, narušavanje odnosa među lokalnim stanovništvom, stambena kriza, šteta za druge proizvodne sektore sa gubitkom konkurentnosti, samo su neki od efekata kojima je doprineo masovni turizam.
Tomaso Montanari, istoričar umetnosti, profesor i rektor Univerziteta za strance u Sijeni, opisuje masovni turizam kao ekstraktivnu industriju koja internalizuje profit i eksternalizuje troškove, stvara ogroman uticaj na životnu sredinu i šteti drugim društvenim i proizvodnim sektorima. S jedne strane nalaze se veliki igrači, digitalne platforme, low cost i multinacionalne kompanije, investicioni fondovi, kompanije za nekretnine koji su vođeni isključivo špekulativnim interesima i logikom profita, dok s druge strane stoji ogromna masa nesigurne, eksploatisane radne snage, bez dovoljno garancija i jasnih prava.
Istovremeno, prekomerni turizam je učinio nesigurnim pravo na stanovanje u brojnim gradovima, oduzimajući imovinu sa stambenog tržišta i davajući je u najam kompanijama kao što su Airbnb i Booking. Život i rad u takvim gradovima takođe postaje sve teži i kompleksniji.
A dok se stanovnici bore protiv ovakvog trenda, kako tvrdi profesor Montanari, sami turisti takođe vremenom bi mogli da odustanu od poseta destinacijama koje upravo zbog prekomernog turizma, postaju sve manje atraktivne.