Chat GPT – nemojte da ‘kodirani prijatelj’ ima više pročitanih knjiga od nas

Iz dana u dan vidimo da gotovo svaki segment naše svakodnevice ima element umjetne inteligencije – mobitel, laptop, sistem u banci. Gdje god se okrenemo, šta god da čitamo, možemo uočiti njeno djelovanje. Od same pojave, kada nam je bila nepoznanica, pitala sam se koliko je to sve loše, kako ćemo se s njom “družiti”.

Međutim, budući da se umjetna inteligencija tako lako uvukla u sve, prihvatili smo je. Neki manje, neki više. I sama sam se zapitala kad ću i ja posegnuti za produženom rukom umjetne inteligencije, za Chat GPT-om, što je situacija u kojoj se ja, kao pripadnica generacije koja je izrazito tehnološki pismena, susrećem sa nečim nepoznatim. Smiješne situacije i pitanja koja su ljudi postavljali na ovom chatu potaknuli su i mene. Prvi klik na pretraživaču i tu smo, na stranici ovog chata. Sve zna, mislim se, ali daj da vidimo kako radi.

Tako krećem ja, tako kreću moje kolegice i kolege s fakulteta. Mama za recepte, tata za fudbalsku statistiku. I tu je aplikacija, na dohvat ruke sveznalica. Sva ta idila s novim “prijateljem” pokrenula mi je lavinu misli. Može li ovo zamijeniti sve knjige, zašto se ja školujem, možda će roboti raditi sve…

Od samog nastanka i pojave Chat GPT-ja postoje razna istraživanja. Svijet je podijeljenog mišljenja. Jedni su prihvatili to da će nas kad-tad “prijateljica” umjetna inteligencija zamijeniti, a Chat GPT će postati “normalnost”. Drugi, ipak, smatraju da ljudski mozak i ljudske ruke teško šta može zamijeniti, posebnu onu emocionalnu komponentu, jer, ipak, ove pojave su generičke, sistemske.

Studenti su naučeni da je Wikipedia “loš izvor”, svako može postavljati informacije i često budu netačne, čak i izmišljene. Tako smo prihvatili da nam to bude krajnji izvor informacija i podataka. Sada smo se našli u novoj fazi. Fazi u kojoj i sami profesori, a i mi učimo kako koristiti ovu “sveznalicu”.

I dobra i loša pojava

Mnoštvo profesora smatra da koliko god ovo dobra pojava bila, toliko je i loša, budući da studenti sve više i više posežu za njom. U dva klika i s kratkim objašnjenjem možemo dobiti esej na kojem bismo inače radili satima. Sve ove aktivnosti ne podstiču studente, a tako ni srednjoškolce na čitanje niti na kritičko promišljanje. A upravo je kritičko promišljanje ono čega često najviše nedostaje mladima, kako kod nas, tako i u svijetu.

GPT3, koji je pretposljednja verzija Chat GPT-ja, koristi više od 175 miliona statističkih veza te 570 GB podataka dobijenih iz knjiga, Wikipedije, članaka i drugih tekstova na internetu. To znači da kada i koristimo ovaj alat, možemo vrlo lako dobiti pogrešnu, neprovjerenu informaciju.

U određenim zemljama svijeta, kao naprimjer u SAD-u, dogodio se i pokušaj zabrane i ukidanja ovog alata, međutim to se nije pokazalo uspješnim budući da razne aplikacije (Duolingo, Quizlet), koji se upotrebljavaju nekada i na časovima ili predavanjima i sami koriste umjetnu inteligenciju, što zabranom izaziva kontradiktornost. Kao što postoje stranice za provjeru plagijarizma, tako sada postoje i stranice koje pokazuju da li su tekst, esej ili odgovori napisani samostalno ili je prste umiješao i Chat GPT.

Slušajući profesore, imam dojam da oni nisu zabrinuti da ćemo mi kao budući novinari naprimjer “izumrijeti” – oni su u određenom strahu što će toliko tekstova i knjiga ostati nepročitano i, ponovno se vraćajući na ono najbitnije, ostat ćemo uskraćeni za sposobnost kritičkog promišljanja.

Sve češće se dešava da kada se postavi pitanje, amfiteatar šuti. Mi, mladi mozgovi, šutimo. Možda neko i klikne na aplikaciju ovog “prijatelja” nam, ali opet, dovoljno svjesni pogrešnosti korištenja – šutimo.

Za sve prosvjetne radnike ostalo je još mnogo posla koji je vezan za umjetnu inteligenciju i njene alate. Od zabrana nema ništa, jer sve ono što je nedostupno, mladima je privlačnije. Time se može doći samo do kontraefekta. Potrebno je uraditi suštinske reforme sistema obrazovanja. Na svojoj završnoj godini, ja to neću dočekati, ali zasigurno se tome nadam.

Oprezno i s provjerom

Svi ti pogrešni načini korištenja Chat GPT-ja podstakli su me da razgovaram sa svojim kolegicama i kolegama, kako i na koji način oni koriste našeg prijatelja.

Amir (23) kaže kako poseže za Chat GPT-jem kada ima potrebu da prevede određeni tekst koji mu u tom momentu treba. Pošto piše članke i nekada nedostaje inspiracije, kaže kako ga pita i za prijedloge naslova na određenu temu, koje kasnije prepravi. Amir je zadovoljan kako ovaj alat funkcioniše, kao i njegovim performansama. Smatra da je najispravnije koristiti općenito umjetnu inteligenciju za prijedloge i savjete te da bi se dobili neki primjeri koji olakšavaju posao, ali da dopuštamo Chat GPT-ju da, kako kaže, uradi sav posao za nas – nedopustivo je.

Ajla (23) u razgovoru o novom “drugu” kaže kako je “bježala od ideje korištenja” Chat GPT-ja, ali je vremenom shvatila da sa sobom donosi zapravo i pozitivne strane. Kaže da, kao studentica završne godine, nekada “zablokira”, te se obrati chatu za smjernice koje se odnose na temu koju obrađuje. Ajla smatra da je poželjno koristiti ovaj i slične alate sve dok to korištenje ne prelazi i ne krši akademske postulate. Zaključuje kako svaka vrsta tehnologije može biti loša onda kada je mi zloupotrijebimo. Obogatiti rad novim idejama na ovaj način je najprihvatljiviji dio korištenja chata, rekla je. Tokom razgovora i rasprava na ovu temu na predavanjima može se zaključiti da studenti u mojoj okolini znaju iskoristiti našeg “prijatelja”, ali na prihvatljiv način – kako moralno, tako i na prihvatljiv način za naše profesore.

Moram spomenuti da je umjetna inteligencija iskorištena i za mnoge loše stvari, kao što je naprimjer pojam deep fakea. Deep fake je oblast sama za sebe i da se dokuči njena bit potrebno je još ovoliko ispisanih redova.

Na nama je velika odgovornost tokom druženja s “novim prijateljem” koji “raste iz dana u dan”. Kada se odlučimo koristiti ga, neka to bude s oprezom i provjerom. Sve što nam da na raspolaganje, neka bude provjereno. Nemojte da zaboravimo kako je uzeti papir i olovku u ruke. Zašto bismo dozvolili da “kodirani prijatelj” ima više pročitanih knjiga od nas.

(Ovaj tekst nije napisan uz pomoć mog dobrog prijatelja, Chat GPT-ja.)

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.