Istraživanje o seksualnom zlostavljanju unutar crkve: Koraci ka razotkrivanju i odgovornosti

Statistike pokazuju da se samo mali broj slučajeva seksualnog zlostavljanja prijavljuje javnosti što znači da broj stvarnih žrtava može biti daleko veći nego što je trenutno poznato.

Zlostavljanje unutar vjerskih zajednica nije samo pitanje vjerovanja i duhovnosti, već duboko ukorijenjeno pitanje ljudskih prava i pravde, piše autor (Christian Chan / Getty Images - Ilustracija)

Problem seksualnog zlostavljanja i pedofilije u verskim zajednicama, uključujući i Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), sve više dolazi u fokus kako se globalna istraživanja i akademski radovi bave ovom temom. Nedavna istraživanja i konferencije, među kojima se izdvaja rad dr. Hermine Nedelescu i drugih stručnjaka, ukazuju na ozbiljnost problema koji se u pravoslavnim crkvama širom sveta godinama zataškava.

Dr. Nedelescu i njen tim trenutno rade na izradi sveobuhvatne baze podataka koja se bavi slučajevima optužbi za seksualno zlostavljanje unutar pravoslavnih crkava. Njihova namera je da ove statistike budu objavljene u akademskim časopisima, omogućavajući istraživačima da se oslanjaju na ove podatke u daljim studijama. Baza podataka će uključivati imena sveštenika optuženih za seksualne delikte, kao i detalje o prikrivanju tih slučajeva od strane crkvenih vlasti.

Preliminarne statistike koje su predstavljene na nedavnoj konferenciji Pravoslavnog teološkog društva u gradu Brookline, Massachusetts, ukazuju na ozbiljan problem zataškavanja. Statistike pokazuju da se samo mali broj slučajeva seksualnog zlostavljanja prijavljuje javnosti – od dva do pet odsto – što znači da broj stvarnih žrtava može biti daleko veći nego što je trenutno poznato. Prema procenama, u pravoslavnim zajednicama širom sveta moglo bi biti gotovo 14.000 žrtava.

I SPC na spisku organizacija povezanih s prikrivanjem

Na međunarodnim konferencijama, kao i u okviru Svetskog registra osoba optuženih za pedofiliju i seksualno zlostavljanje, Srpska pravoslavna crkva se našla na spisku organizacija povezanim s prikrivanjem ovih zločina. Registar, koji uključuje imena sveštenika, ali i državnih i crkvenih zvaničnika koji su učestvovali u zataškavanju, biće uskoro javno dostupan. Ovaj registar neće samo obuhvatiti optužene pojedince, već i strukture koje su omogućile prikrivanje tih zločina, čime će biti stvoreni temelji za dalja pravna postupanja i odgovornost.

Ovaj proces razotkrivanja imao je važnu ulogu na globalnim konferencijama koje se bave ovom tematikom. Istraživanja o seksualnom zlostavljanju sveštenika u pravoslavnim crkvama uključuju analize takozvanog DARVO ponašanja – psihološkog mehanizma poricanja, napada i obrnute viktimizacije, koji se često koristi kako bi se žrtve učinile odgovornima, a počinioci oslobođeni odgovornosti.

Osim što će registar pomoći u istraživačkim i pravosudnim postupcima, njegov cilj je i da poveća javnu svest o razmerama problema i o potrebi za ozbiljnim reformama unutar verskih institucija. Svaka nova informacija koja se objavi o zloupotrebama unutar SPC-a doprinosi boljoj zaštiti budućih generacija i stvaranju odgovornijeg pristupa prema žrtvama.

Zahvaljujući posvećenosti brojnih pojedinaca i organizacija širom sveta, od SAD-a do Australije, razotkrivanje zlostavljanja i zaštita žrtava postaju prioritet. Sledeći korak u ovom globalnom procesu biće konferencija u Zagrebu, koja će se baviti daljim istraživanjima i analizama ovog problema, uz učešće međunarodnih stručnjaka.

Ključni koraci ka odgovornosti i reformama

  • Psihološke i društvene posledice za žrtve: Zlostavljanje unutar verskih zajednica izaziva dugoročne psihološke traume koje se često umnožavaju zbog stigme i straha od gubitka verskog identiteta. Žrtve su često uskraćene za odgovarajuću podršku, što dodatno pogoršava njihov emotivni i socijalni položaj.
  • Pitanje odgovornosti crkvenih vlasti: Crkveni lideri i zvaničnici, koji su odgovorni za prikrivanje slučajeva, moraju preuzeti odgovornost. Nužno je da se razvije sistemska odgovornost unutar crkvenih struktura i usvoje protokoli koji omogućavaju odgovorno postupanje sa optužbama.
  • Uloga medija i društvenih mreža: Mediji i društvene mreže imaju ključnu ulogu u razotkrivanju zlostavljanja. Sloboda medija i odgovorno novinarstvo su neophodni kako bi žrtve imale prostor za iznošenje svojih iskustava, a počinioci odgovarali za svoje postupke.
  • Pravni okviri i reforme u crkvi: Potrebno je unaprediti pravne okvire i reformisati crkvene zakone kako bi se osigurao adekvatan odgovor na optužbe za zlostavljanje. To uključuje jasne protokole za prijavu i istraživanje slučajeva, kao i pravne mehanizme koji osiguravaju odgovornost.
  • Kritika stavova unutar crkve: Trenutni stavovi crkve prema seksualnom zlostavljanju i odgovornosti lidera moraju se promeniti. Postoji potreba za unutrašnjom reformom koja bi omogućila veće priznanje problema i veću otvorenost prema reformama.
  • Globalni kontekst i uspesi u drugim verskim zajednicama: Uspesi drugih religijskih zajednica u suočavanju sa sličnim problemima mogu poslužiti kao model za reformu u pravoslavnim crkvama. Internacionalne organizacije i saradnja među državama mogu doprineti uvođenju boljih standarda zaštite žrtava.
  • Poziv na akciju: Neophodna je zajednička akcija – od međunarodnih organizacija do lokalnih zajednica – kako bi se osigurala sigurnost za žrtve, promovisala odgovornost i sprečile slične zloupotrebe u budućnosti.

Reforme su neophodne

Zlostavljanje unutar verskih zajednica nije samo pitanje verovanja i duhovnosti, već duboko ukorenjeno pitanje ljudskih prava i pravde. S obzirom na autoritet i uticaj crkve na svakodnevni život mnogih, neophodno je da se crkve suoče sa odgovornošću i osiguraju stvaranje sigurnih prostora za sve njihove članove.

Potrebne su reforme koje će omogućiti stvaranje transparentnijeg sistema, koji će žrtvama pružiti podršku, a počiniocima – bez obzira na njihovu poziciju – doneti odgovornost pred zakonom i društvom.

Samo kroz kolektivnu volju za promenom možemo očekivati istinsku pravdu za sve žrtve seksualnog zlostavljanja unutar crkava širom sveta.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Reklama