Jedna od omiljenih planina sarajevske regije je Bjelašnica. Preko njenog hrbata vode brojni planinarski putevi, čija je zajednička karakteristika zanimljivost i lijepi pogledi.
Osnov planine Bjelašnice čine dva široka grebena koja se spajaju i kulminiraju najvišim vrhom (Opservatorij, 2.067 metara). Na kraju jednog grebena je vrh Krvavac (2.062 metra), a na kraju drugog Mala i Velika Vlahinja (2.056 metara). Kao odvojen masiv je područje Hranisave, koja se strmo obrušava prema Pazariću i Tarčinu. Visoka površ planine je, uglavnom, obrasla klekovinom, umjereno stjenovita, ali i sa velikim livadama pogodnim za ispašu.
Bjelašnica je jedna od najpoznatijih planina u Bosni i Hercegovini. Ponajprije zbog činjenice da su se na njenim padinama 1984. godine odigravala takmičenja Zimskih olimpijskih igara. Bjelašnica je, nakon ovoga planetarnog događaja, postala zimski centar sa razvijenom infrastrukturom za skijanje. Blizina Sarajeva uvjetovala je da se na Bjelašnici izgradi veliki broj planinarskih domova, te da se, preko njenih visokih vrhova, instalira razvijena mreža planinarskih puteva.
Možemo reći da je, za balkanske uslove, Bjelašnica velika planina, još jedna u nizu koje su više od 2.000 metara. Na najvišem vrhu se nalazi meteorološka stanica, koja ima dugu tradiciju (otvorena 1894. godine), još iz vremena kada je nadležnost nad teritorijem Bosne i Hercegovine imala Austro–Ugarska monarhija.
Oživjela planinska sela
Na Bjelašnici se nalazi niz planinskih sela, koja su izgradnjom asfaltnog puta iz Sarajeva, preko Visočice do Konjica, bukvalno oživjela i doživjela renesansu.
Posebno interesantna su sela Lukomir, Blaca, Čuhovići i Umoljani, koja svojom djelomično sačuvanom planinskom arhitekturom, zadivljuju brojne posjetitelje koji dolaze iz svih dijelova svijeta.
Poseban šarm planinarenju na Bjelašnici daje i mogućnost sretanja sa divljim životinjama. Njeni stanovnici su medvjedi, vukovi, lisice, srne…
U ovo doba godine, sjeverne strane planine su još uvijek pod dubokim snijegom, dok su južne strane zbog izloženosti suncu, uglavnom suhe i kopne.
Tura Umoljani – Krvavac
PRISTUP
Iz Sarajeva idete preko skijaškog centra u Babinom dolu i Šabića, asfaltnim putem do Umoljana. U pristupu treba biti pažljiv da, nakon Šabića, na narednoj raskrsnici, ne idete lijevo preko mosta na Rakitnici. Ovdje treba okrenuti strmo desno, pa ići oštrim zavojima, pored označene nekropole stećaka, sve do centra Umoljana.
OPIS
Iz sela Umoljani popnemo se cestom do Gradine, gdje je putokaz za Krvavac. Markacija nas narednih pola sata vodi makadamskim putem, koji se isprva blago uspinje, pa zatim spušta u Dugo polje. Staza nas dalje vodi ravno preko Dugog polja na početak strmog uspona i njime praktično do vrha. U posljednjoj trećini uspona treba biti pažljiv da ne zalutate u lavirint klekovine. Zbog toga preporučujemo striktno praćenje markacije koja je u relativno dobrom stanju.
Ovaj uspon je posebno zanimljiv kao turno-skijaški, ali i ljeti u dane kada nisu temperature tako visoke. Sa vrha je lijep pogled na cjelokupni bjelašnički plato, kao i na okolne planine: Prenj, Čvrsnicu, Visočicu, Treskavicu, Trebević, Vranicu, te, ako je dan vedar, i na Vlašić i cijeli niz planina zapadne Bosne.
Posebno je lijep pogled i na ostatak Bjelašničkog platoa, koji se poput kamene mreže prostire svuda oko vas.
***
visina ishodišta: 1.350 metara, visina vrha: 2.062 metra, visinska razlika: 712 metara
vrijeme: Umoljani – Krvavac 3,5 sata, povratak: 2,5 sata, ukupno šest sati
tura pogodna za: pješačenje, turno skijanje, krpljarenje; težina: 3.