Prije nekoliko dana, tužna vijest je došla iz Slovenije – sedam planinara povukla je lavina na padinama Male Mojstrovke (Julijske Alpe). Sretna okolnost je da su ovaj put svi ostali živi. Ipak, dva su planinara teže povrijeđena, te su nakon hitne helikopterske evakuacije, zadržani na bolničkom liječenju.
Sve to je, po ko zna koji put, opomena i podsjetnik da planinarenje u zimskim uvjetima trebamo shvatiti dodatno ozbiljno.
Na početku htio bih podsjetiti na nekoliko činjenica.
Prije svega, zimski uvjeti na planinama se ne poklapaju sa kalendarskim. To je vidljivo golim okom. Iako je poodavno nastupilo proljeće, na planinama višim od 2.000 metara vlada prava zima. Gore su još uvijek velike količine snijega, leda, temperature su još uvijek relativno niske. Premda ne kao u januaru, februaru i drugim klasičnim zimskim mjesecima, ipak je još uvijek potrebna zimska odjeća i obuća.
Kretanje je također otežano. Posebno u popodnevnim satima, kada se snijeg raskvasi.
Ovakvo stanje obično biva sve do kraja maja, kada će se ipak otopiti veće količine snijega, pa ćemo prilikom kretanja na visokim planinama (2000+), imati duže pasaže suhih dijelova planine.
Shodno, dakle, ovoj situaciji, može se reći da sve zimske opasnosti u planinama još uvijek vrijede.
Skrivene rupe u snijegu
Prije svih, kao što smo vidjeli po primjeru sa Julijskih Alpa, opasnost od lavina je još uvijek itekako aktuelna. Da bismo ih izbjegli trebamo obratiti pažnju na nekoliko stvari. Prva je da izbjegavamo potencijalno lavinozna područja. Ovo posebno vrijedi za strme, južno orijentirane padine. Ovaj vikend očekuje se novi snijeg, što znači da ćemo imati nove količine nestabilne podloge.
Druga opasnost, koja u nadolazećim mjesecima postaje sve više izražena, jesu skrivene rupe u snijegu. Naizgled nevino čista snježna površina skriva opasnost. Naime, snijeg se istovremeno topi s površine, ali i iznutra, pa se tako stvaraju skriveni prazni prostori, kroz koje možemo propasti. Ove rupe su ponekad vrlo duboke i prostorno velike. Propadanje kroz njih u najgorem ishodu može značiti čak i smrt.
Prije svega, rupe nastaju tamo gdje je prostor ispod snijega stjenovit – zbog razlike u temperaturi stijene (koja se snažnije zagrijava) i okoline. Dakle, kada ugledate da kroz snijeg vire stjenoviti pasaži, vrlo je vjerovatno da uz sam njihov rub možete očekivati da se debljina snijega smanjila, da izgled vara i da tanki sloj snijega neće izdržati vašu težinu. Osobno sam svjedočio propadanju planinara u rupe duboke po nekoliko metara, gdje su pukim slučajem izbjegli udarac glavom ili drugim dijelom tijela o stijenu, što bi moglo imati i fatalan ishod. I sam šok od pada, čak i bez jačih povreda, planinare je psihološki destabilizirao, te nisu u stanju bili nastaviti uspon.
Nadalje, skrivene rupe u snijegu se često nalaze i na području obraslom klekovinom (niski bor krivulj). Naime, snijeg na niskim granama klekovine stvara pokrivač ispod kojeg se nalaze manje ili veće rupe. Dolaskom toplijih dana, rupe se šire i uvećavaju, a gornji sloj snijega postaje sve tanji. I ovdje je za očekivati da tanki površinski sloj snijega ne može izdržati vašu težinu. Nenadano propadanje, kao i u prethodno opisanom slučaju, može izazvati neželjene posljedice.
Opasnosti se ne treba plašiti, treba ih biti svjestan
Pored ovoga, ukoliko planirate uspone na vrhove iznad 2.000 metara (ili blizu te visine) naravno da još uvijek ne bi smjeli zaboraviti dereze i cepin, jer možete naići na zaleđene pasaže, koje nećete moći prijeći bez spomenute opreme. Nije potrebno naglašavati koliko je poskliznuće na zaleđenim površinama vrlo opasno.
Posebno je važno i da obratite pažnju na vrijeme. U uvjetima, (još uvijek) zimske bjeline, magla i gusti oblaci su potencijalno opasni, jer možete imati probleme sa orijentacijom, tim prije što se planinarska markacija u većini slučajeva nalazi pod snijegom. A kada jednom u gustoj magli izgubite orijentaciju, vrlo je teško ponovo povratiti je.
Sve su ovo okolnosti kojih se ne trebamo plašiti, nego ih biti svjesni, kao bismo ih uspješno izbjegli i prevenirali.
Dakle, važno je da poštujemo planine, time što im pristupamo odgovorno, kako bismo mogli na siguran način uživati u njihovoj ljepoti.