Preporuka za planinarski vikend: Šator – stanište runolista

Najviši vrh je Šator na 1.875 metara nadmorske visine, a ispod samog vrha nalazi se Šatorsko jezero

Planina Šator je praktično međa Livanjskog i Glamočkog polja Foto: Ustupljeno Al Jazeeri

Šator je planina na zapadu Bosne i Hercegovine koja razdvaja Livanjsko polje od Glamočkog.

Najviši vrh je Šator na 1.875 metara nadmorske visine. Ispod samog vrha nalazi se Šatorsko jezero, uz koji se nalazi i hotel, omiljeno izletište ljudi iz okolnih općina.

Zapadni dio Bosne i Hercegovine obiluje brojnim prirodnim ljepotama poput planina, brzih i hladnih rijeka, velikih šumskih prostranstava i predjela netaknute prirode, a među njima se izdvaja planina Šator, koja je praktično međa Livanjskog i Glamočkog polja.

Foto: Ustupljeno Al Jazeeri

Ova planina, koja je ime dobila najvjerovatnije po svom piramidalnom obliku koji se primjećuje iz daljine, pravi je mamac za sve ljubitelje prirode i planinarenja, prije svega zbog njegovog dragulja jezera i predstavlja istinsko „gorsko oko“ Šatora, pa zato svake godine put ove planine krene veliki broj ljudi.

Tura: Šatorsko jezero – Veliki Šator

Do Šatorskog jezera, koje je ishodište za uspon na Veliki Šator, može se doći iz dva pravca: od Bosanskog Grahova preko Tičeva i od Livna preko Gornjih Peulja.

Većina puta do Tičeva, preko sela Obljaj, u dužini od 19 kilometara, cesta je asfaltirana.

Nakon dolaska u Tičevo i prestanka asfaltnog puta dolazi se na raskršće na kojem cesta ravno vodi za selo Preodac, a desno do Šatorskog jezera ima još 17 kilometara.

Foto: Ustupljeno Al Jazeeri

Od ovog mjesta vozimo desetak kilometara kroz šumu, sve do narednog raskršća, gdje se spajaju dvije varijante puteva do Šatorskog jezera.

Dakle, na ovom mjestu se spaja put od Livna preko Peulja, s ovim iz Bosanskog Grahova i nastavlja se sedam kilometara lošijim makadamom do Šatorskog jezera.

Opis

Staza vodi od Šatorskog jezera u pravcu sjeveroistoka, naglo uzbrdo preko sipara i kamenjara, sve do prevoja, sa kojeg je divan pogled nazad na jezero.

Na prevoju se odvajamo desno prema vrhu. Penjući se, nakon desetak minuta, ćemo naići i na (nedavno probijenu) makadamsku cestu, kojom idemo do raskrsnice za vrh i Nuglašicu.

Ovdje nastavljamo tako što napustimo cestu, krećući se oštrim usponom na sam vrh.

Foto: Ustupljeno Al Jazeeri

Sa vrha imamo impresivan pogled na prostrano područje zapadne Bosne. Na sjeveru vidimo Klekovaču, Lunjevaču, Javor i Srneticu, a na zapadu vijenac – Dinara, Vitorog i Cincar. Ako je dan vedar i čist, vidjet ćemo i Jadransko more.

Visina ishodišta je 1.488 metara, visina vrha 1.872, od jezera do vrha potrebno je jedan sat i 15 minuta, za povratak 45 minuta, dakle, ukupno dva sata.

Šatorsko jezero

Šatorsko jezero je ledničkog porijekla, a nalazi se na nadmorskoj visini od 1.488 metara.

Smatra se da je jedno od najljepših planinskih jezera u Bosni i Hercegovini. Jezero je okruženo padinama Velikog i Malog Šatora i Babine Grede, na kojima, što je obilježje planina zapadne Bosne, raste zaštićeni runolist (Leontopodinum alpinum).

Samo jezero je dugačko oko 300, a široko oko 120 metara. Pored  jezera nalazi se motel Runolist, koji je obnovljen, ali nije otvoren. U njemu se nalazi čuvar.

Na jugozapadnoj strani jezera, nekoliko metara od njegove obale, nalazi se Šatorsko vrelo (izvor), a, dijagonalno, na sjeveroistočnoj strani nalazi se „sifon ili odljev“, tako da jezero uvijek zadržava isti nivo vode.

Foto: Ustupljeno Al Jazeeri

Temperatura vode u ljetnim mjesecima kreće se i do 20 stepeni , pa mnogim izletnicima i planinarima omogućava ugodno kupanje.

Nekoliko stotina metara sjeverno od  jezera nalazi se Bulino vrelo, za koje lokalno stanovništvo vjeruje da ima ljekovita svojstva.

Iz Šatorskog jezera izvire Mlinski potok, koji se kasnije spaja sa Šatorskim potokom i tako nastaje rijeka Unac.

Izvor: Al Jazeera