Preporuka za planinarski vikend: Visočica, planina za sve ukuse

Ako želite da se sklonite od aktuelnih ljetnih vrućina i doživite autentični planinski doživljaj, otiđite na Visočicu. To je planina koja može zadovoljiti sve ukuse.

Konji koji su slobodno pasu su ukras Visočice (Zehrudin Isaković)

Visočicu krase široke cvjetne livade, proljetna jezera, vitki vrhovi i oštri grebeni. Dok se krećete izloženim grebenom između vrhova Drstva i Vito, osjetit ćete pravo visokogorsko zadovoljstvo, a pogled na veličanstveni kanjon Rakitnice izazvat će kod vas prijatni osjećaj adrenalina.

Visočica je udaljena planina. Dok nije izgrađena pristupna cesta, na ovu planinu se morali ići najmanje na dva dana. Danas ste za 45 minuta iz centra Sarajeva ovdje, u središtu Visočice, odakle se možete opredijeliti za jednu od brojnih planinarskih tura.

U proljeće se na Visočici naglim topljenjem snijega formiraju jezera u kojima se ogladaju okolni vrhovi (Zehrudin Isaković)

Preko Visočice vodi panoramska cesta od Sarajeva, preko Bjelašnice i Visočice, Bjelimića i Boračkog jezera, sve do Konjica. Vožnja ovom visokom cestom, koja je zimi zbog visokih snježnih nanosa zatvorena, predstavlja istinski užitak i jedinstven doživljaj. Na putu ćete naići na brojne nekropole stećaka, a sresti i lokalne stanovnike, koji će za vas rado odvojiti dio svog vremena i ispričati neku od lokalnih legendi. Na putu se nalazi i Planinarski dom „Vrela“ (Planinarsko društvo „Treskavica“, Sarajevo), kao i nekoliko restorana, koji nude hranu od lokalnih proizvoda.

Planinarska tura: Cesta – Bivak – Parić – Đetelaš – Vito – Cesta

PRISTUP

Asfaltnim putem iz Sarajeva, preko Sinanovića i Puzimskog groblja, pa preko najviše tačke ove ceste, počnete se spuštati prema Bjelimićima. Dok se spuštate, treba pažljivo gledati na desnu stranu. Nakon otprilike jednog kilometra, zapazit ćete planinarske markacije koje vode prema bivku „Zoran Šimić“. Ovdje parkirati pored ceste i vaše planinarenje može početi. Parking nije uređen, pa treba imati u vidu i druge vozače, te parkirati štedeći prostor.

OPIS

Ova kružna tura je izuzetno zanimljiva, ponajprije jer prelazi preko visokih vrhova, a dobar dio staze vodi atraktivnim grebenima, koji nude veličanstvene poglede na jedinstvene vizure okolnog ambijenta.

Pogled kroz prozor bivka ‘Zoran Šimić’ je fantastičan

Isprva se lagano krećemo dolinom koja nas logično vodi sve do raskršća (20 minuta), gdje se desno ide prema vrhu Vito, a mi ćemo lijevo prema bivku „Zoran Šimić“.

Isprva se penjemo malo strmijom dionicom sve do platoa, sa kojeg se otvara pogled na vrh Parić, kao i na ostale vrhove ovog dijela Visočice. Sa platoa se blago spuštamo širokim pobočjem Parića, da bi se potom popeli do prijevoja (na starim vojnim topografskim kartama je upisan naziv Ploča), pa za desetak minuta doći ćemo do moderno dizajniranog bivka. Ovo je divno mjesto za predah i dopunu potrošenih kalorija. Nekoliko stotina metara od bivka je i mali izvor, pa se možete opskrbiti vodom.

Pogled na vrha Vito

Turu dalje nastavljamo razvedenim grebenom, desno od bivka, blago se uspinjući padinama Parića (1.941 metar), sa pogledom na kanjon Rakitnice i Bjelašnicu, koja se nalazi preko kanjona.

Sa Parića planinarimo otvorenim i vrlo razglednim grebenom Đetelaša – sa Đetelaša sve do vrha Vito (1.960 metara). Ova visokogorska dionica oduševit će vas svojom zračnošću i atraktivnošću. Sve vrijeme ste ravno iznad kanjona Rakitnice, krećete se grebenom, pažljivo balansirajući njegovom povremeno uskom ivicom.

Zalazak Sunca sa vrha Visočice

Sa Vita se spustimo njegovom južnom stranom u dolinu ispod Špijonika (u vrhu doline izvor), pa ravnijim terenom nastavljamo sve do raskršća na kojem se spojimo sa putem kojim smo jutros otišli prema bivku. Od raskršća, za pola sata, dolazimo do ishodišta ove srednje naporne, ali, zaista, prekrasne ture.

***

visina ishodišta: 1.550 metara

visina najviše tačke: 1.960 metara

vrijeme: 4-5 sati

težina: 3 (na skali od 1 do 5).

Izvor: Al Jazeera