Do kada će trajati inflacija u svijetu

Ekonomisti upozoravaju da su bile potrebne godine, a ne mjeseci, za oporavak kada je u prošlosti inflacija prelazila devet posto.

Smatra se da će prosječni globalni ekonomski rast ove godine biti 3,3 posto (EPA)

Mnogi ekonomisti su prošle godine očekivali da će 2022. biti godina snažnog ekonomskog oporavka, budući da će ljudi sve ono što su uštedili tokom pandemije, jer nisu bili u mogućnosti da troše, potrošiti na odmore i druge aktivnosti, na kupovinu roba i usluga, te da će se kompanije i fabrike vratiti u puni kapacitet.

Međutim, 24. februar osujetio je sva očekivanja. S ruskom invazijom na Ukrajinu, u vrijeme dok pandemija još nije ni završila, rast inflacije bio je neizbježan.

Generalno, inflacija počinje kada potražnja za robom i uslugama premaši ponudu ili kada se cijene energenata i sirovih materijala povećaju.

U slučaju COVID-a 19 inflaciju su izazvale poteškoće da se uskladi ponuda i potražnja na tržištu. Naprimjer, tokom najgoreg perioda pandemije mnogi ljudi nisu mogli ili nisu htjeli da idu u prodavnice, tako da je virus spriječio mnoge prilike za trgovanje, a isto se desilo i restoranima, pozorištima, aviokompanijama i drugim sektorima.

Također, pandemija je imala efekat na globalne lance opskrbe, s ozbirom da je dolazilo do zaustavljanja proizvodnje i nemogućnosti radnika da pristupe proizvodnom procesu.

U prvoj fazi, lockdown i ograničavanje kretanja doveli su do poremećaja koji su izazvali kratkoročnu nestašicu određenih roba. Najveće poremećaje u lancu snabdijevanja doživjeli su sirovi materijali.

Također, dolazilo je i do velikog povećanja potražnje robe koja može dugo stajati, što je izazvalo paniku i kupovanje velikih zaliha.

Dugoročno, kada su se mjere počele ublažavati a ljudi više kupovati, potražnja je nadmašila ponudu.

Tokom zime, potražnja za naftom i gasom je porasla kako su se industrije u Aziji vratile u svoje pune kapacitete nakon pandemije te tako počele trošiti više energenata.

Ruska invazija na Ukrajinu stavila je dodatni pritisak na cijene energenata kako su zemlje širom svijeta počele da traže alternative za ruski gas i naftu.

U međuvremenu, ukrajinske farme nisu obrađivane te je izvoz žita ometen, što je dovelo do pritiska na globalni lanac opskrbe hranom.

Ukrajina i Rusija veliki su izvoznici hrane, energenata i đubriva, a sada je to zbog rata i sankcija Moskvi poremećeno.

Situacija kao ‘70-ih

Od ‘70-ih godina inflacija u svijetu bila je na generalno niskom nivou, i to zbog globalizacije, demografskih promjena, striktnih državnih politika te naučnog i tehnološkog napredovanja.

Tokom posljednje tri decenije, ulazak Kine i zemalja Istočne Evrope u globalni trgovinski sistem dovelo je do velikog smanjenja cijena mnogih roba.

Zbog veće konkurencije, globalnih lanaca opskrbe, otvorenosti za trgovinu i finansijske tokove, došlo je do smanjivanja inflacije.

Također, mnoge razvijene zemlje implementirale su programe makroekonomske stabilizacije i provele strukturne reforme, te dale centralnim bankama mandat da kontrolišu inflaciju.

Mnogi porede današnju situaciju sa ekonomskom krizom tokom ‘70-ih, kada su arapske zemlje uvele embargo na naftu. Međutim, većina ekonomista ne očekuje da će se situacija tako pogoršati.

Brazil trenutno bilježi inflaciju od 12,1 posto, Velika Britanija devet posto, SAD i Španija 8,3 posto, dok Kina (2,1 posto) i Japan (1,2 posto) imaju najnižu stopu inflacije.

Smatra se da će prosječni globalni ekonomski rast ove godine biti 3,3 posto, dok su u januaru, prije rata u Ukrajini, te procjene bile 4.1 posto. Predviđa se da će globalna inflacija biti 6,2 posto, što je 2,25 posto više nego od predviđanja u januaru.

Vrhunac inflacije tokom zime

Kako piše BBC, cijene u Velikoj Britaniji već su porasle za devet posto u odnosu na prošlu godinu, što je najveća stopa inflacije u 40 godina. To znači, objašnjava se, da ako je hljeb koštao jednu funtu prošle godine, sada košta 1.09 funti.

Neke cijene su malo rasle ili su ostale iste, dok su neke doživjele ogroman rast, jer inflaciju sada pokreće rast cijena goriva i hrane.

Banka Engleske saopćila je da očekuje da cijene energenata ponovo skoče u oktobru zbog početka sezone grijanja, što će povećati inflaciju do 10 posto ove jeseni.

Međutim, saopćeno je da “trenutne velike stope inflacije vjerovatno neće potrajati”.

Predviđanja su da će inflacija doživjeti vrhunac ove zime, a onda spasti na dva posto u naredne dvije godine.

Međutim, neki ekonomisti upozoravaju da su bile potrebne godine, a ne mjeseci, za oporavak kada je u prošlosti inflacija prelazila devet posto, kao tokom ‘70-ih.

Drugi ekonomisti tvrde da će to koliko će trajati inflacija zavisiti od reakcija centralnih banaka, od ponovnog uspostavljanja normalnih lanaca snabdijevanja te od toga koliko će trajati rat u Ukrajini i koliko će on utjecati na povećanje cijena hrane i energenata.

Naravno, u svemu tome, najviše će biti pogođene siromašne zemlje.

Izvor: Al Jazeera